Postupak protiv pomoćnika ministra finansija

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa hrvatskog Sabora pokrenulo je postupak protiv pomoćnika ministra finansija Branka Šegona.

Već danima traje afera zbog kredita koji je njegova kompanija u julu 2012. godine dobila od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).

Reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak navodi kako slučaj dodatno komplicira činjenica da je od srijede kriminalistička policija u toj banci koja je u stopostotnom državnom vlasništvu.

Povjerenstvo je odlučilo: istražit će cijeli slučaj dobivanja kredita od HBOR-a u slučaju Šegon.

„Pokreće se postupak radi utvrđivanja da li je dužnosnik Branko Šegon u obnašanju dužnosti pomoćnika ministra financija počinio neko od zabranjenih djelovanja dužnosnika kako bi utjecao na sklapanje ugovora prethodno navedenog“, navodi predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

Detalji kredita

Ono što je poznato jest da je kompanija Facta Vera, a upravljanje je, tvrdi Šegon, prenio na advokatsko društvo, dobila kredit od HBOR-a u iznosu od četiri miliona eura na 17 godina, uz poček od četiri godine.

Za dio novca kamata je iznosila tri, a za dio 5,74 posto. Polovina novca su državna sredstva, a polovina je osigurana preko komercijalne banke.

U vrijeme dobijanja kredita, predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a bio je Šegonov šef u ministarstvu financija Slavko Linić. Na toj poziciji je i danas i on od početka tvrdi da s kreditom ništa nije bilo sporno.

Tek ako Povjerenstvo dokaže sukob interesa, Šegon će, najavio je, morati otići iz Ministarstva. Kredite HBOR-a istražuje i policija.

„Rade svoj posao, žele dati odgovor da li je bilo kriminala u slučaju Šegona“, kaže Linić.

Ništa rječitiji nije ni ministar policije Ranko Ostojić.

„Znate da ministar nikad ne komentira krim istraživanja, niti naređuje, niti zaustavlja, niti bilo šta.“

Odnosi s bankama

Ali, ministar obrta Gordan Maras započeo je kontrolu troše li se namjenski sredstva kojima njegovo Ministarstvo subvencionira kamate za HBOR-ove kredite. Zatražio je i da se objave svi korisnici kredita sa subvencioniranim kamatama.

„Institucije koje dijele državni novac i koje upravljaju sa državnim novcem moraju biti transparentne u procedurama i obavješćivanju javnosti odnosno poreznih obveznika koji sve to plaćaju“, ističe on.

Inače, HBOR je od Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj nedavno dobio kreditni okvir od 500 miliona eura za dodjeljivanje dugoročnih kredita poduzetnicima. Istraga bi se, smatra analitičar Damir Novotny, mogla negativno odraziti na odnose s međunarodnim investicijskim bankama.

„Ukoliko se potvrde te indicije da je bilo zloupotreba kod odobravanja kredita i da je Uprava odobravala kredite po političkim i drugim pritiscima, tada će kreditodavci, od strane europskih institucionalnih bankara, sigurno biti podozriviji kod dogovaranja i korištenja tih kredita. Dakle, to je ozbiljan reputacijski rizik za ovu banku“, smatra on.

Hrvatska javnost čeka odgovore o ovoj aferi – od Povjerenstva o Šegonu, od policije i Državnog odvjetništva o banci.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Nezvanično saznajemo kako se po nalogu USKOK-a pregledava dokumentacija za sve kredite odobrene u posljednjih pet godina.

22 Jan 2014
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO