EP usvojio rezolucije o Srbiji i Kosovu

Evropski parlament prihvatio je u Strasbourgu rezoluciju o napretku Srbije i Kosova na putu prema Evropskoj uniji, dok su hrvatski zastupnici u raspravi koja je prethodila glasanju ukazali na potrebu da se Srbija mora suočiti sa svojom prošlošću.

Za rezoluciju o napretku Srbije glasalo je 528 zastupnika, protiv ih je bilo 43, a suzdržanih 51, dok je za rezoluciju o Kosovu bilo 485 zastupnika, 94 glasalo je protiv, a 40 ih je bilo suzdržano.

Evropski parlamentarci generalno su pozdravili odluku Evropske komisije da započne pristupne pregovore o članstvu sa Srbijom i pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom.  

Debatu je otvorio zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke Dimitris Kourkoulas, čija zemlja trenutno predsjedava EU-om, a tokom najvećeg dijela gotovo dvosatne diskusije prevladali su pozitivni tonovi.

“Pozdravljamo početak pregovora o pridruživanju sa Srbijom”, rekao je Kourkoulas. On je podsjetio da je Grčka oduvijek podržavala proces širenja EU-a i pohvalio napredak u dijalogu Beograda i Prištine, ocijenivši da je on “doveo do rezultata koji su donedavno bili nezamislivi”.

Evropski komesar za proširenje Štefan Fule podsjetio je da se bliži stogodišnjica Prvog svjetskog rata, koji je Balkanu donio “nesretnu asocijaciju na sukobe i nasilje”.

“Danas Balkan asocira na dijalog, razvoj dobrosusjedskih odnosa i ekonomski oporavak”, rekao je Fule i dodao da je ovo pravi trenutak za raspravu o Srbiji, jer će ona već sljedeće sedmice u Briselu otvoriti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji.

Kritike hrvatskih zastupnika

U pravno neobavezujućoj rezoluciji pozdravlja se napredak i odluka da se Srbijom otvore pristupni ugovori, ali se vlasti te zemlje pozivaju da otvore i olakša pristup arhivima bivše UDBA-e, što su u raspravi tražili i hrvatski zastupnici.

Otvaranje pristupnih pregovora predstavlja za Srbiju “povijesnu priliku za europeizaciju”, rekao je zastupnik iz Hrvatske Davor Stier (HDZ).

“Ali, taj proces nije jednostavan, Srbija će se morati suočiti sa svojom prošlošću, s Miloševićevom agresijom, otvoriti arhive tajne jugoslavenske policije, riješiti pitanje nestalih, štititi manjine, morat će nastaviti borbu protiv korupcije, provesti gospodarske reforme”, rekao je Stier.

Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić (HSP AS) dovela je u pitanje ocjenu da se Srbija promijenila.

“Za Hrvatsku sam napredak u odnosima između Srbije i Kosova ne može biti jamstvo promjene srpske politike. Bilateralni odnosi s državom kojoj je na čelu četnički vojvoda, koja rehabilitira četnički pokret, odbija priznati svoju ulogu u prošlom ratu i ne priznaje postojanje logora na svom teritoriju, krije karte minskih polja, odbija dati podatke o nestalima i nije do kraja vratila opljačkano kulturno blago, ne mogu biti označeni dobrima na temelju simbolične geste visokih državnih dužnosnika iza kojih stoji nikakav sadržaj”, rekla je Tomašić.

Komesar File se ukratko osvrnuo na govor Ruže Tomašić, rekavši da je u protekle četiri godine radio upravo na tome da se ružni događaji iz prošlost prevaziđu, počinioci ratnih zločina kazne i da se osnovna prava svih poštuju.

‘Napredak Kosova’

Ulrike Lunacek, izvjestiteljica za Kosovo, kazala je da budućnost nezavisnog Kosova leži u evropskim integracijama.

„U mom izvještaju poziva se preostalih pet EU zemalja da priznaju Kosovo bez odgađanja. Pozitivni utjecaj EU-a na Kosovo konstantno slabi zbog neslaganja unutar Unije“, dodala je.

Prvi kosovski lokalni izbori održani u novembru i decembru predstavljaju veliki napredak za demokratiju na Kosovu, kazali su zastupnici.

Nekoliko zastupnika Evropskog parlamenta tražilo je od Srbije da prizna nezavisnost Kosova, dok su zastupnici iz pet zemalja koje nisu priznale kosovsku nezavisnost istaknuli da bi to bilo štetno i potaknulo bi separatističke pokrete u Evropi.

Također, nekoliko mađarskih zastupnika je vlastima u Beogradu uputilo kritike na račun položaja Mađara u Vojvodini, a njemački zastupnik Bernd Posselt je rekao da je “tretman Albanaca na jugu Srbije zastrašujući”.

“Policija upada u škole, pretresa đake i plijeni udžbenike”, tvrdi on.

Izvor: Agencije