Veliki broj povratnika u kriminal

Policija, sud, zatvor – to je put kojim se rješavaju slučajevi kriminala. No, iz policijske statistike zanimljiv je podatak da gotovo 45 posto kaznenih djela čine povratnici u kriminal i nakon što je proveden kazneni postupak.

Još jedan razlog za zabrinutost za sigurnost je pitanje koliko je uopće efikasan kazneni aparat, izvijestio je Ivan Pavković, novinar Al Jazeere.

Stotine problematičnih tinejdžera u sarajevskom Disciplinskom centru za maloljetnike prolazi razne programe terapije i resocijalizacije. Bitna je brzina kojom se mladi upućuju u program nakon počinjenja prvog kaznenog djela, govore u Centru.

Samir Suljagić iz Disciplinskog centra za maloljetnike je kazao: “To je jedan jako dobar preduvjet za postizanje boljih efekata tretmana. Ukoliko se zakasni s intervencijom, onda je ona teža, skuplja, a ishod tretmana neizvjesniji.”

Ponavljanje djela

Blizu 15 posto mladih iz ovog centra ponovno čini kaznena djela i nakon programa. U odnosu na odrasle koji se vraćaju u kriminal, radi se o malom broju. Podaci su tamo zabrinjavajući. U prvih devet mjeseci prošle godine od 12.789 počinitelja, 5.364 su povratnici u kriminal.

Više od polovice djela protiv imovine, među kojima i teške krađe, počinili su oni kojima to nije prvi put. Od 16 počinjenih silovanja, šest je otprije poznatih silovatelja. Nasilje u porodici počinilo je ponovno 245 osoba, od njih ukupno 672. Stručnjaci procjenjuju kako je problem ponovnog kriminaliteta i u nedovoljnom kažnjavanju.

“Ako vi imate krivična djela gdje je raspon od minimuma do maksimuma jedna do 10 godina, a kazne su konstantno u prosjeku dvije i po, tri godine zatvora, onda se tu treba postaviti pitanje”, ocijenio je Nebojša Bojanić sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Bez cijelog niza mjera samo rasvjetljavanje slučajeva malo znači.

“I sama policija upozorava na pitanje visine kazni i duljine pravosudnih postupaka. No, tu je još jedno pitanje onih koji su već odslužili kazne. Njih više nitko ne prati”, izvijestio je Pavković.

Pružiti priliku po izlasku iz zatvora

Nedostatak tog postpenalnog programa u zemlji ključnim za povratak u kriminal smatra umirovljeni policijski inspektor i stručni konsultant za sigurnost Mićo Letić. Nakon izdržane kazne mora se, kaže, osuđenike nastaviti pratiti, ali im i pomoći.

“Ako je neko počinio jednom krivično djelo, ne mora značiti da će ga počiniti i drugi put. Nego da mu se pruži ta prilika da ne dođe ponovno u situaciju zbog tih različitih riziko-faktora koji mogu utjecati na njega da on ponovno počini to krivično djelo”, poručio je Letić.

Sudovi kažnjavaju zatvorom, a tamo neki tek odmaraju i smišljaju nova djela, jer ih po izlasku niko ne kontrolira. Najpoznatiji primjer velikih zločina počinjenih nakon zatvorske kazne je nedavno okončani predmet Turković i ostali. Sud je, u prvostepenoj presudi, utvrdio kako su teške krađe i razbojstva, iz kojih su proistekla i ubojstva, predvodnici grupe smislili i dogovorili upravo u zatvorskoj ćeliji.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Koji su uzroci maloljetničkog kriminala u državama regije? Zašto su maloljetnici sve češći izvršioci teških krivičnih djela? Kakva je odgovornost institucija za porast maloljetničke delinkvencije? Je li ovo samo socijalni i porodični ili općedruštveni problem? U ovom izdanju Konteksta govorimo o maloljetničkom kriminalu, njegovim uzrocima i posljedicama, o ulogama i utjecaju porodice i društva, o […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO