Kupnju stanova Hrvati zamjenjuju najmom

Veliki val gradnje stanova i potražnje za tom vrstom nekretnina u Hrvatskoj se naglo zaustavio prije pet godina, a do tada je cijena „kvadrata“ stalno rasla.

Građani zbog krize više nisu mogli priuštiti skupe stanove, a danas, iako su cijene četvornom metra stambenog prostora pale, tek se dio odlučuje na kupovinu.

Sve je više građana zainteresirano na unajmljivanje stanova, ali stanova u vlasništvu države.

Obitelj Belošević u Zagreb je doselila iz Petrinje. Stan nisu kupili, već unajmili, i to od države – maksimalno na pet godina s mogućnošću otkupa.

„Pričajući s drugim ljudima koji su unajmili stan isto kao i mi, potpisivali ugovore kao i mi, a jako je puno ljudi, voljeli bismo kada bi nam taj najam ponudili na dulje vrijeme“, predlaže Kristina Belošević.

Njezina obitelj unajmila je jedan od ukupno 78 stanova koliko ih je ponudila država i to za cijenu od tri eura po „kvadratu“.

Rješenje za neprodane stanove

Interes je iznenadio i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, pa zato do kraja godine želi dati u najam još 500 do 1.000 stanova.

„Mladi ljudi teže se odlučuju na kupnju nekretnine iz nekoliko razloga. Svoja sredstva su puno spremniji uložiti u putovanja i obrazovanje“, svjesna je ministrica Anka Mrak Taritaš.

Država u najmu vidi potencijalno rješenje za 20.000 neprodanih stanova, koliko se procjenjuje da ih ima na tržištu.

Dio tih stanova željeli su ponuditi u okviru programa POS+.

Iako je riječ je o kupnji novogradnje po najvišoj cijeni od 1.400 eura za „kvadrat“, uz povoljnije uvijete kreditiranja, interes je za sada podbacio.

„Stan od 60 kvadrata u Zagrebu košta oko 100.000 eura. Digne li se za njegovu kupnju kredit, uz prosječnu kamatnu stopu od 5,37 posto, nakon 30 godina banci treba vratiti dvostruko veći iznos od posuđenoga – više od 201.000 eura. Za isti stan, uz cijenu mjesečnog najma od 400 eura, stanovanje na 30 godina koštalo bi znatno jeftinije – oko 137.000 eura“, izračunala je reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Dugoročni najam još daleko

No, na dugoročni najam, uobičajen za zapadnoeuropske zemlje, Hrvatska će još neko vrijeme pričekati, upozoravaju stručnjaci.

„Zbog naše kulture preferiramo biti vlasnici nekretnina. Ako možemo biti vlasnici više nekretnina – tim bolje, jer naši građani smatraju da je to najbolji oblik štednje, što u konačnici govori o tome da naši građani nisu dovoljno financijski educirani“, ukazuje Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

Problem je, kažu stručnjaci, i u zakonu, jer država još ne oporezuje dodatne nekretnine, premda je Hrvatska treća po redu u Europskoj Uniji po posjedovanju vlastitog stana ili kuće.

Po ključ vlastitog stana najvjerojatnije će i obitelj Belošević, ali kažu – to im nije primarno.

„Ući ćemo u otkup, jer bih voljela nešto ostaviti svojoj djeci. Ipak, ako je povoljniji najam, pa zašto ne? Zašto moja kćer ne bi ušla u sličan projekt? Ne mora vas vezati ta nekretnina“, svjesna je Kristina Belošević.

Upravo to, prema posljednjim Eurostatovim podacima, veže devet od 10 hrvatskih građana, jer ih toliko, naime, ima u vlasništvu barem jednu nekretninu.

Izvor: Al Jazeera