Holandija odgovorna za smrt trojice Srebreničana

Holandski Vrhovni sud je presudio da je Holandija odgovorna za smrt trojice Bošnjaka ubijena tokom genocida u Srebrenici 1995. godine.

Odluka donesena u petak podržava odluku Prizivnog suda iz 2011. godine, koja je predstavljala presedan među zemljama čiji vojnici učestvuju u mirovnim snagama Ujedinjenih naroda, kada je presuđeno da država Holandija odgovorna za događaje koji su se desili tokom misije UN-a, prenio je AP.

Prizivni sud je prije dvije godine naredio Vladi Holandije da plati odštetu porodicama ubijenih.

Građansku parnicu protiv Holandije pokrenuli su Hasan Nuhanović, prevodilac Ujedinjenih naroda (UN) u zaštićenoj zoni Srebrenice, čiji brat i otac su ubijeni u genocidu, te porodica Rize Mustafića, koji je također ubijen. 

Stručnjak za međunarodno pravo i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović kazao je za Al Jazeeru kako ova presuda otvara mogućnosti da i drugi stradali u Srebrenici imaju pravo po istoj osnovi podnijeti tužbu protiv Holandije. 

Ova odluka bi mogla imati utjecaja i na buduće mirovne misije Ujedinjenih naroda, s obzirom da bi države nerado učestvovale u vojnim misijama u inostranstvu ako njihovi vojnici mogu proglašeni odgovornim, ako stvari pođu po zlu, komentira odluku britanska novinska agencija Reuters.


Zarije Seizović o presudi holandskog Vrhovnog suda

“Ovdje je uspostavljen presedan u međunarodnom pravu, koji može imati određene posljedice za državu Holandiju i za mirovne misije u svijetu”, izjavio je za Anadoliju bivši prevodilac Ujedinjenih naroda (UN) u Srebrenici Hasan Nuhanović nakon konačne presude Vrhovnog suda Holandije kojom je potvrđena odgovornost te države za smrt njegovog brata i oca, te smrt Rize Mustafića.

‘Djelomična pobjeda’

Nuhanović je presudu ocijenio kao djelomično uspješan kraj bitke koja je trajala 11 godina, dodavši da je na sudu u Holandiji dostignuta ”određena vrsta pravde”.

Kao najvažniji dio presude Nuhanović je istakao činjenicu da ona potvrđuje odgovornost države Holandije za ono što se dogodilo prije 18 godina u Potočarima i bazi UN-a u tom srebreničkom mjestu.

“Što se tiče posljedica, ja koliko shvatam ovdje je uspostavljen presedan u međunarodnom pravu koji može imati određene posljedice za državu i za mirovnu misiju u svijetu”, rekao je Nuhanović.

U početku procesa bilo je teško boraviti u Holandiji, kazao je Nuhanović, s obzirom da se nalazio među Holanđanima, a oni su ti koji su njegovu porodicu poslali u smrt.

“Međutim, ja sam ovdje, također, imao podršku Holanđana koji su bili uz mene. Moja vjera u ljudskost u Holandiji nije nestala, jer imao sam podršku od njih, nakon svega što su Holanđani uradili mojoj porodici. Ali ja sam kroz to išao sam i sam se s tim nosim”, istakao je Nuhanović.

Proces naplate

Proces za naplatu obeštećenja za smrt članova porodice Nuhanović i Mustafić vodit će se u odvojenom postupku i na drugom sudu, pojasnio je Hasan Nuhanović.

On je dodao da je spreman pomoći i drugim porodicama koje se odluče na isti korak. Osigurao im je sve dokaze i informacije koje je i sam posjedovao.

“Ovim danas što je pročitano i onim u presudi od 2011. godine Sud je rekao da istovremeno mogu biti odgovorni i država koja šalje trupe, ali i UN, odnosno u ovom slučaju i Holandija i UN. To je ono što je bilo bitno u drugostepenoj presudi iz 2011. godine i mislim da je potvrđeno i ovaj put odnosno da država ne može izbjeći svoju odgovornost i samo pokazati prstom u UN i obrnuto”, zaključio je Nuhanović.

Holandske mirovne snage su bile odgovorne za “sigurnu zonu” Ujedinjenih naroda, kada su snage bosanskih Srba ušle u tu zonu 1995. i ubile 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u genocidu u Srebrenici, najgorem masakru u Evropi od Drugog svjetskog rata. 

Nakon pada Srebrenice u ruke bosanskih Srba i snaga kojima je komandirao general Ratko Mladić, bošnjački civili u bjekstvu potražili su utočište u zaštićenoj zoni UN-a.


Katarina Drlja o presudi holandskog suda

Nakon što su izbjeglicama pružili utočište u bazi u Potočarima, holandski komandant ubrzo im je naredio da napuste bazu u trenutku kada se već znalo da srpske snage ubijaju ostale izbjeglice koji su se našli izvan baze. Vojnici Dutchbat III bataljona pomogli su da se izbjeglice predaju u ruke vojnih snaga bosanskih Srba.

Porodice angažirale Liesbeth Zegveld

Hasanu Nuhanoviću je 13. jula 1995, sa ocem i majkom, Ibrom i Nasihom, i mlađim bratom Muhamedom te Rizom Mustafićem bilo naređeno da napuste bazu, a naredba je stigla od pukovnika Thomasa Karremansa koji ih je tim činom bukvalno poslao u smrt kao žrtve genocida što je ICTY i ustvrdio u svojim presudama, prenosi Fena.

Hasan Nuhanović, Mehida Mustafić-Mujić i njena djeca Damir i Alma potražili su 2003. pomoć od Liesbeth Zegveld, advokata koja se bavi ljudskim pravima, kako bi pokrenuli tužbu protiv države Holandije, u kojoj tvrde da su holandski bataljon i sama država Holandija počinili krivično djelo jer nisu pružili potrebnu zaštitu žrtvama, predajući ih zapravo u neprijateljske ruke.

Okružni sud u Hagu prvobitno je presudio da holandska vlada ne može biti odgovorna jer su njene mirovne snage operirale u BiH pod mandatom Ujedinjenih naroda, a “operativna komanda i kontrola” nad Dutchbatom bila je prenesena na UN.

Koordinator Koalicije “Prvi mart” Emir Suljagić, komentirajući presudu, ocijenio je da je to je najveća i najvažnija stvar koja se dogodila u vezi sa Srebrenicom od njenog pada.

“Ništa od toga se ne bi dogodilo da nije bilo upornosti Hasana Nuhanovića. I duboko sam ganut zato što je Hasan dobio svoju parnicu i zato što je otvorio vrata za mnoge da dobiju također makar komadić pravde koju do sada nisu mogli dobiti”, kazao je Suljagić agenciji Fena.

Jedan od posljednjih građana koji je napustio Srebrenicu nakon pada te zaštićene zone UN-a jula 1995. godine, šef hirurgije u Ratnoj bolnici u Srebrenici, doktor Ilijaz Pilav, kazao je “da je konačno djelić pravde stigao na ovaj svijet”.

“S druge strane značaj ove presude je utoliko veći što se na jedan sad konkretan način otvara mogućnost za vođenje drugih sporova, a isto tako ne samo protiv Holandije nego i protiv Ujedinjenih naroda. Jer u ovom slučaju na jedan indirektan način je donesena presuda i protiv UN-a”, kazao je dr. Pilav. 

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Po prvi put, u spomen na godišnjicu genocida u Srebrenici, državni funkcioneri, preživjeli, ali i političari, okupili su se u Londonu, u Lancaster Houseu. Skup je organizirala karitativna inicijativa Sjećanje na Srebrenicu, čije je sjedište u Velikoj Britaniji. Ova država jedina je zemlja u Evropi, van granica bivše Jugoslavije, koja komemoracijom obilježava Dan sjećanja na […]

Ukop posmrtnih ostataka još 409 žrtava genocida u Srebrenici je završio. U Potočarima je i dalje Adnan Rondić, a pridružio mu se i Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Među 5.137 žrtava srebreničkog genocida ukopanih u Memorijalnom centru Potočari počivaju i skeletni ostaci 21 žene. Ove godine su ukopane još tri, među njima i jedna beba. Za mnogim ženama koje su ubijene u julu 1995. godine još se traga. Neke su ukopane daleko od Memorijalnog centra. Prilog Nadine Maličebegović.

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO