Zloupotreba djece u kampanji za popis

Predstojeći popis stanovništva u Bosni i Hercegovini nije samo statističko pitanje, jer će činjenica koliko pripadnika kojeg naroda živi na određenom području biti faktor za određivanje nacionalnog balansa u vlasti nakon izbora 2014. godine.

Posljednji popis stanovništva proveden je 1991. godine, a s obzirom na poginule i raseljene tokom rata, pretpostavlja se da danas u BiH živi oko 3,8 miliona stanovnika. No, samo se nagađa koliko je među njima Bošnjaka, Hrvata i Srba, a koliko pripadnika ostalih nacionalnih grupa.

Uoči popisa koji će biti proveden od 1. do 15. oktobra pažnju javnosti privlači izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti odnosno maternjem jeziku, a u kampanji se, kao sredstvo uvjeravanja, koriste i djeca.

Al Jazeerin reporter Sanel Kajan donosi priču s dva očigledna primjera, jednom iz Gradačca i drugom iz bh. entiteta Republika Srpska, u kojima se u dijelovima video-spotova objavljenih na internetu i društvenim mrežama jasno vidi kako se djeca koriste u kampanjama pred popis.

Sporni video-spotovi

U kampanji Omladinskog kulturnog centra Gradačac pod nazivom „Bitno je biti Bošnjak“ jedno dijete govori: „Halo, bolan! On će meni: Ti si Bosanac?! Ma, kakav Bosanac?! Ja sam Bošnjak! Govorim o popisu stanovništva. Hoće da nam podvale da smo mi Bosanci!“

Stručnjaci za dječja prava i oni koji dugi niz godina rade s mladima, slažu se da je riječ o zloupotrebi djece.

„Ombudsmani su odmah reagovali i zatražili od OKC Gradačac da ukloni sporni video-klip. Istovremeno smo se obratili Vijeću za štampu BiH i Regulatornoj agenciji za komunikacije, da u skladu sa svojim ovlastima podruzmu sve aktivnosti da se navedeni video-klip ukloni“, kaže Nives Jukić iz Ureda ombudsmana u BiH.

Autori spomenutih video poruka kažu da na snimci ne vide ništa sporno te poručuju: „Nije nam bila namjera bilo koga uvrijediti. Naše udruženje promoviše samo pozitivne vrijednosti i nikad nismo zloupotrebljavali djecu, niti bilo koga drugog“.

Snježana Galić, urednica Dječje redakcija Radija BiH, ukazuje kako „ne zna koliko tako malo dijete može da se suprotstavi odraslom koji mu je možda blizak ili drag, a on ga zapravo iskorištava“.

„Mlade dovodimo u situaciju da se naprosto plaše da kontaktiraju s nekim drugim i drugačijim“, ukazuje urednica Galić.

Popis kao političko pitanje

Popis u BiH se potencira kao političko pitanje, a ne mehanizam pomoću kojeg bi država mogla planirati, naprimjer, privredni i ekonomski oporavak.

Tu su i pitanja o stambenom fondu, o tome koji su osnovni izvori sredstava za život građana BiH, te mnoštvo drugih podataka, poput onog kakav je postotak pismenosti u zemlji.

Al Jazeerin Sanel Kajan upozorava kako je pitanje nacije, vjere i jezika postalo ključno u raspravama uoči popisa u BiH.

„Mnogi su angažovani u zagovaranju onog što smatraju ispravnim izjašnjavanjem i stavom. Pojedini su tu ulogu preuzeli sasvim svjesno. Drugi, pak, propagiraju ideje koje ne odgovaraju njihovom uzrastu ili mogućnosti da u potpunosti shvate o čemu se zapravo tu radi“, ukazuje Kajan.

I drugi primjer, preuzet iz kampanje „Svi smo mi RS“ kojeg je na platformi Youtube objavio portal republikasrpska.net i u kojem djeca pjevaju: „Kako si lijepa zemljo moja! Svi smo mi Republika Srpska. Svi smo mi za nju rođeni!“ na istom je tragu zloupotrebljavanja najmlađih.

„Odgovornost je na državi koja nije donijela adekvatan zakon! Djecu zloupotrebljavaju da prose, zloupotrebljavaju ih za seksualne potrebe, zloupotrebljavaju ih u svojim štrajkovima, u postupcima razvoda braka, u reklamiranju proizvoda o kojima djeca ništa ne znaju, u različitim kampanjama“, upozorava Nada Grahovac, ombudsman za djecu.

U Bosni i Hercegovini postoje zakoni, konvencije i pravilnici koji regulišu ovu oblast, no nije poznato da je zbog ovakvog eksploatisanja djece bilo ko sankcionisan, pa sve ostaje pitanje etičnosti koju mnogi vide različito.

Izvor: Al Jazeera