Oprečni podaci iz Vlade i INA-e
Hrvatsku naftnu kompaniju INA posljednjih godina prate teški dani. Hrvatski istražitelji dugo pokušavaju ispitati predsjednika Uprave mađarske naftne kompanije MOL Žolta Hernadija, u sklopu istrage za podmićivanje bivšeg premijera Sanadera, kada je 2009. MOL preuzimao INA-u.
Međutim, Hernadiju mađarsko Državno tužilaštvo i dalje odbija uručiti poziv. Istovremeno, počeli su pregovori hrvatske vlade i MOL-a u vezi sa izmjenom dioničarskog ugovora iz 2009. godine.
Hrvatska sumnja u njegovu legalnost. S druge strane, Mađari prijete Vladi tužbom, jer nikada nije preuzela plinski biznis.
Nove poslovođe
Nekolicina INA-inih benzinskih postaja uskoro bi mogla dobiti nove poslovođe i to iz vlastitih redova. Oni koji postanu šefovi poslovnica sami će raspoređivati mjesečni budžet i davati plaće zaposlenicima. U INA-i vjeruju da će njihov poslovni projekt povećati efikasnost na benzinskim pumpama.
Za sindikat radnika INA-e posljednji poslovni projekt ujedno je i posljednja u nizu loših odluka u kompaniji.
“To je, zapravo, projekt kojim se želi riješiti 1/3 radnika INA-e i pretvoriti ih u jeftinu radnu snagu. To je projekt koji prema našem sudu dovodi do devastacije maloprodaje i smanjenja pristupa tržištu”, kaže Maja Rilović, predsjednica sindikata.
Za sindikat problemi nastaju 2009, kada tadašnja hrvatska Vlada s MOL-om potpisuje izmjene i dopune ugovora o međusobnim odnosima dioničara.
Od tada je u Nadzornom odboru devet članova. Pet članova je iz MOL-a, tri imenuje Vlada Hrvatske, jednog radnici.
Šest mjesta u upravi ravnopravno dijele hrvatska i mađarska strana, s tim da Mađari imenuju predsjednika koji ima prevladavajući glas. Odbor izvršnih direktora donosi ključne odluke, sa tri hrvatska i tri mađarska člana. No, finansije pripadaju Mađarima.
U zgradi zagrebačkog Županijskog suda doveden je u pitanje ugovor koji je tadašnja hrvatska Vlada potpisala s mađarskim MOL-om. Isti je sud nepravomoćno osudio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera za primanje pet miliona eura mita u zamjenu za predaju upravljačkih prava nad INA-om.
Zato je hrvatska Vlada pokrenula pregovore s MOL-om, u kojima će pokušati izmijeniti sporni ugovor. Za mađarsku stranu, u njemu nema ništa sporno.
Bez jasne vizije
MOL-ovo upravljanje INA-om ne brine ni profesora s Ekonomskog fakulteta Ljubu Jurčića. Više ga brine što hrvatska Vlada nema jasnu viziju kako bi trebala izgledati budućnost hrvatske naftne kompanije.
“Vi možete imati vlastitu kompaniju i 100 posto vlasnički udjel i prepustiti upravljanje sasvim nekom drugom, a taj drugi mora ostvariti ciljeve i zaštititi odnosno ostvariti vaše interese. Tako, a bez obzira na to koja je vlada ili koji ministar bili, oni ni nemaju vremena baviti se kompanijom, ali se može baviti nadzorom i mora dogovarati ciljeve koji se moraju ostvariti.”
Pitanje je kako se ostvaruju i ostvaruju li se uopće. Iz Vlade i INA-e stižu oprečni podaci. Dok oni upozoravaju na smanjenje ulaganja, veći uvoz i manju prodaju, INA se hvali poslovno dobrom 2012. godinom.
Izvor: Al Jazeera