Udruge: Ksenofobija u Hrvatskoj nezanemariva

Više od petine stanovništva pokazuje ksenofobiju prema drugim nacijama, rasama i skupinama, a najviše prema Romima (EPA)

U Hrvatskoj postoji nezanemariv stupanj ksenofobije koji se mora ozbiljno shvatiti i na čijem se uklanjanju mora raditi, iako većina građana deklarativno ne podržava diskriminaciju stranaca, pokazala su istraživanja Centra za mirovne studije (CMS) iz Zagreba.

U istraživanju, koje je za CMS tijekom svibnja i lipnja ove godine agencija Target provela na nacionalno reprezentativnom uzorku od 800 ispitanika, građani su pokazali uglavnom podjednak stupanj ksenofobičnosti i blagonaklonosti prema doseljenicima, ali je 63 posto ispitanika pokazalo strah da bi im doseljenici mogli uzeti posao i da strancima interesi Hrvatske neće biti na prvom mjestu.

Također, pozitivan stav većine prema multikulturalizmu i podrška zaštiti od diskriminacije nešto su slabiji kad su u pitanju jednaka prava na zapošljavanje.

Najviše mržnje prema Romima

Ispitivanja su pokazala da iznad 20 posto stanovništva pokazuje ksenofobiju prema drugim nacijama, rasama i skupinama – najviše, 44 posto prema Romima, a najmanje, 14 posto prema doseljenicima iz zemalja zapadne Europe.

Građani Hrvatske prilično veliku ksenofobiju izražavaju prema skupinama s kojima imaju iskustva suživota, primjerice prema Srbima do 38 posto, ali i onima s kojima nisu dolazili u doticaj kao s Kinezima 32 posto i Arapima 27 posto.

„Treba napomenuti da se ovdje radi o stavovima ispitanika i da to ne znači da su oni spremni na djelovanje“, upozorio je suradnik agencije Target Anton Vukelić.

Ekonomska kriza okidač za netrpeljivost

Sara Lalić iz Centra za mirovne studije tvrdi kako je „pravo vrijeme da se Hrvatska ozbiljno posveti rješavanju toga problema jer ulazak u EU otvara mogućnost većeg doseljavanja stranaca“, uz napomenu kako „teška ekonomska situacija mogla biti okidač za još veću netrpeljivost“.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović zahvalila je CMS-u na istraživanju rekavši da su obavili sjajan posao i uz dodatak da je „bez ozbira što se radi tek o jednom istraživanju, njegova važnost je velika“.

„Ured pučke pravobraniteljice je prošle godine dobio oko 200 pritužbi građana, a pored toga dobija informacije od udruga i iz istraživanja, što sve ukazuje da Hrvatska ne može biti zadovoljna i da treba intenzivirati edukaciju i primjenu antidiskriminacijskog zakonodavstva“, zaključila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović .

Izvor: Agencije


Reklama