Crna Gora: Podjele zbog pravosudne reforme

Ustavne promjene u dijelu pravosuđa i izrada novih zakona podijelile su ponovo crnogorsku političku scenu.

Nakon što je Evropski savjet saopštio da odgađa ranije najavljenu raspravu o otvaranju poglavlja o pravosuđu i vladavini prava u pregovorima s Crnom Gorom, javnost i stručna zajednica u toj zemlji ističu sumnje u napredak na putu ka EU.

U Vladi Crne Gore su sigurni da će se poglavlja otvoriti do kraja godine.

Usvajanjem novih zakona o izboru najvećih sudskih i tužilačkih funkcija, cilj je da se smanji uticaj na instituciju, koji sudije teško priznaju, ali ističu probleme.

Četiri zakona

“Mislim da je znanje najveći problem i mislim da koruptivnosti u pravosuđu možda ima, ali ja vjerujem u časnost 90 posto mojih kolega”, kaže sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović.

Crna Gora mijenja četiri zakona – Zakon o tužilaštvu, Ustavnom sudu, sudovima, i sudskom savjetu.

Najviše se pregovaralo o izboru  Vrhovnog državnog tužioca, koji će se umjesto prostom, birati dvotrećinskom većinom u Parlamentu uz deblokirajući mehanizam.

“Dvije godine bilo je potrebno crnogorskoj vlasti da usvoji izmjene ustava u dijelu pravosuđa. Ako novi predloženi zakoni prođu Parlament, nove sudije i tužioci mogli bi se izabrati već početkom naredne godine”, javlja iz Podgorice reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

No, ne ide sve glatko. Prijedlozi Vlade naišli su na brojne zamjerke, kako opozicije, tako i stručnjaka.

“Sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda, ako oni kao najviši sudski žreci zaduženi za ustavnost svih zakona, koji reguliše njihovu instituciju kažu da je neustavan i mi kao odbor, i vi kao Vlada i Skupština moramo da se odredimo prema ovom stavu”, kaže Emilo Labudović iz Demokratskog fronta.

Vlada bez sumnje za EU

Dok se čeka sudbina zakona, amandmani pristižu. Jedan je podnio i Centar za monitoring. Traže ukidanje uslova od pet godina radnog staža za izbor sudija u Sudski savjet.

“Čak 40 odsto sudija ne zadovoljava ovaj uslov i sa tog aspekta ne bi mogli da se prijave i time ne bi bio zadovoljen ustavni princip ravnomjerne zastupljenosti sudija”, kaže Vlado Dedović iz Centra za monitoring.

Nedoumice oko izmjene pravosuđa podstakle su i sumnje u skoru  mogućnost  Crne Gore da otvori ključna evropska poglavlja 23. i 24. koja se odnose na pravosuđe i vladavinu prava.  Dok Unija i dalje razmatra napredak države, crnogorska Vlada nije zabrinuta.

“Nema nikakvog odgađanja i sve radimo sa ambicijom da ono što je i bio naš cilj realizujemo. To znači da do kraja godine se stvore uslovi za otvaranje poglavlja 23 i 24”,  kaže Igor Lukšić, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija.

O daljem napretku Crne Gore Evropska unija trebala bi da raspravlja krajem oktobra nakon redovnog godišnjeg izvještaja Komisije o napretku.

Izvor: Al Jazeera