Hrvatska strategija za veće ulaganje u nauku

Hrvatska je jedina zemlja u Evropskoj uniji u kojoj ulaganje u nauku i inovacije, uz manje varijacije, pada od 2002. godine, pokazalo je nedavno istraživanje Eurostata.

U članicama Unije u prosjeku se iz državnih budžeta za ovu svrhu izdvaja blizu dva posto bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je taj procenat u Hrvatskoj znatno manji.

Na institutu Ruđer Bošković trenutno se uzgajaju i proučavaju stanice tumora, kako bi se kasnije ispitalo djelovanje nekih novih potencijalnih lijekova. Dio je to projekta na ovom institutu, za koji je iz fondova Evropske unije ove godine dobio pet miliona eura, kaže reporterka Al Jazeere Ivana Brkić-Tomljenović i dodaje da će međunarodni tim stručnjaka kasnije istraživati nove lijekove za tumore, ali da u projektu ne sudjeluje Hrvatska.

“Izdavanja su za modernu znanost premala. Ako gledate prosjek zemalja koje su počele ulagati puno prije nas, onda je nužno da i Hrvatska krene u tom smjeru”, kaže Oliver Vugrek iz Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković.

Ispod projeska EU-a

Za nauku i inovacije država izdvaja blizu 0,7 posto bruto društvenog proizvoda, što je ispod prosjeka Evropske unije. 

Prema novoj Vladinoj strategiji očekuje se rast ulaganja od 1,4 posto BDP-a. Od toga bi polovina bila putem državnog, odnosno javnog finansiranja. Za privatne kompanije koje odluče ulagati u inovacije očekuju porezne olakšice.

“To ne možemo postići ako privatni sektor neće obrazovanje i razvoj”, kaže Neven Budak, predsjednik Nacionalnog operativnog tijela.

Vladina Strategija obrazovanja predviđa i produljenje osnovne škole, sa osam na devet godina. No, ne prije 2018. godine. Želi se poticati cjeloživotno učenje, a predviđa se i reforma bolonjskog sistema, koji u Hrvatskoj nije najbolje proveden. Svemu su prethodile smjernice.

“Nakon toga započela je izrada ovog dokumenta, koji je za mene strategija svih strategija. Obrazovanje mora biti na prvom mjestu. Hrvatska mora postati mjesto jednakih šansi”, kaže Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

Oliver Vugrek iz Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bođković kaže da izdvajanja od 1,4 posto iz hrvatskog budžeta nije isto kao izdvajanje istog postotka iz njemačkog, finskog ili izraelskog budžeta.

U Institutu stoga pronalaze druge izvore finansiranja. Svjesni da hrvatski budžet teško drži korak s modernom naukom.
Izvor: Al Jazeera