Zapošljavanje bivših zatvorenika u Hrvatskoj
Bivši zatvorenici u Hrvatskoj teško pronalaze posao. Poslodavci ne žele primiti osobu koja je bila u zatvoru i uglavnom od budućih radnika traži i potvrdu o nekažnjavanju.
Hrvatska Vlada zato drugu godinu zaredom preko Zavoda za zapošljavanje subvencionira njihovo zapošljavanje. Godišnje plata poslodavcu poticaje i do 4.800 eura. Ipak, rijetki pristaju zaposliti bivše zatvorenike, pa većina radi privremeno i to najčešće na javnim radovima.
Kako izvještava reporterka Al Jazeere Jasmina Kos, u konkurenciji sa blizu 312.000 nezaposlenih u Hrvatskoj posao nije lako dobiti, pogotovo ako je u biografiji navedeno i odsluženje zatvorske kazne.
Stjepan Resler je iza rešetaka proveo tri i po godine.
“Vratio sam se 2010. godine u šestom mjesecu. Nakon odsluženja prijavio sam se na Zavod, posla u Našicama je jako malo”, kaže ovaj bivši zatvorenik.
Nakon godina volontiranja u Crvenom križu dobio je privremeni posao.
Sufinansiranje plate
“Sad sam prijavljen od početka sedmog mjeseca do 31. 12. ove godine. Imam, mislim, 2.300 i nešto kuna [blizu 310 eura], kao i svi ovi ljudi koji rade na javnim radovima. Imam normalno zdravstveno i mirovinsko ide sve dok sam kod njih”, navodi on.
To je jedna od državnih mjera zapošljavanja posebnih grupa nezaposlenih.
Mirjana Zećirević, pomoćnica direktorice Zavoda za zapošljavanje, kaže da su poslodavci dosta zainteresirani za mjeru pola-pola, gdje se sufinansira 50 posto bruto plate kroz 12 mjeseci.
“Ali ono što je jako interesantno inače korisnicima upravo ove skupine, to je uključivanje u javne radove, gdje postoji mogućnost privremenog zapošljavanja u trajanju od šest mjeseci”, dodaje.
Ove je godine tako posao našlo 15 bivših zatvorenika, koji su služili kaznu za razna djela, pa i za silovanja i ubistva. Država ne pravi razlike bez obzira na težinu kaznenog djela.
Dodatno školovanje u zatvoru
Za posao na slobodi zatvorenici se moraju boriti već u zatvoru, stoga mnogi pristaju na dodatno školovanje.
Prema riječima reporterke Al Jazeere, prošle godine je u hrvatskim zatvorima 325 zatvorenika završilo neku školu – od osnovne do visoke, kao i programe osposobljavanja za konobare, kuhare, vozače, građevinske radnike…
Još ih je 467 upisalo neki od obrazovnih programa koji se upisuju u radnu knjižicu. Kad iziđu na slobodu to će im pomoći u pronalasku posla i svog mjesta u društvu.
Godinama je najpopularniji program za osnove rada na računaru. Predavači kažu da ni u zatvoru nema popuštanja.
“Postoji velika motivacija tih zatvorenika baš za taj program. Dobiva se konkretno zvanje sa svakim od onih koji su prošli. Oni su pokraj dnevnih zadataka imali i parcijalne, te završni ispit”, navodi Vicko Škerlji iz Učilišta Algebra.
Bivši zatvorenici u Zavodu za zapošljavanje ne moraju reći da su bili u zatvoru. Međutim, ako priznaju dobit će dodatnu pomoć u traženju posla. To je jedino mjesto gdje će biti pozitivno diskriminirani, jer rijetki su poslodavci koji neće tražiti potvrdu o nekažnjavanju i spremno otvoriti vrata onima koji su neko vrijeme bili pod ključem.
Izvor: Al Jazeera