Bez evropskog novca zbog nesloge entiteta

Bosna i Hercegovina ostala je bez pet milona eura bespovratne pomoći iz fondova Evropske unije, jer političari iz dva entiteta nisu uspjeli pronaći zajednički jezik.

U trenutku kada povlači četvrtu tranšu kredita od Međunarodnog monetarnog fonda, Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti još devet miliona eura, a to će se sigurno dogoditi ako se entiteti do 1. oktobra ne dogovore o osnivanju zajedničkog tijela koje će upravljati novcem iz evropskih fondova.

Ekipa Al Jazeera posjetila je farmu porodice Alihodžić u Visokom, koji se već 35 godina bave preradom mlijeka. Uspjeli su napraviti veću farmu, ali zbog nedostatka sredstava, nisu mogli popuniti njene kapacitete.

Vlasnik je ljut na državu, jer upozorava kako poljoprivrednici teško dobivaju poticaje, a nemaju pravo ni na jeftinije gorivo, odnosno tzv. plavi dizel, koji postoji svugdje u okruženju.

“Tolike mi probleme stvaraju dok ja to sve pribavim. Papirologiju i ako dobijem, ali najčešće ne dobijem taj podsticaj, jer nismo pogodni i podobni njihovim strankama, ili već kome ko je na vlasti”, žali se Refik Alihodžić, poljoprivrednik iz Visokog.

Akcija protiv podjela

Unija poljoprivrednika Bosne i Hercegovine počela je akciju protiv podjela u agraru, a njen predsjednik obilazi gazdinstva širom države i poziva ratare i farmere da se priključe inicijativi za jedinstvenu poljoprivrednu politiku.

“Poljoprivrednici su isti i u Distriktu Brčko, i u Republici Srpskoj, i u Federaciji Bosne i Hercegovine, pa poljoprivrednici ne bi trebali podlijegati strankama, niti liderima bilo koje stranke”, kaže Drago Knežević iz Unije poljoprivrednika.

Reporterka Al Jazeere Nataša Krstin konstatira kako se, za razliku od puta koji su odabrali ljudi na terenu, političari u Bosni i Hercegovini još nisu uspjeli dogovoriti zbog čega je poljoprivreda ove države ostala bez poklona vrijednog pet miliona eura.

Pretpristupni program EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj, tatozvani IPARD, za razdoblje od 2007. do 2013. godine ostao je neiskorišten. Dok hrvatski farmeri po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dobivaju skoro 2.500 eura, oni u Bosni i Hercegovini ostali su praznih ruku.

“Evropska komisija je nekoliko godina bezuspješno pokušavala pomoćie postizanju sporazuma između vlasti u Bosni i Hercegovini o strukturi IPARD-a. Nakon što je uviđeno da i dalje nema političkog sporazuma, ovi ključni projekti za razvoj ruralnih područja su morali biti otkazani”, podsjeća Jamila Milović Halilović iz Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini.

Najviše trpe proizvođači

Jedini uvjet bio je osnivanje zajedničko upravljačko tijelo, kao i platna agencija na državnom nivou, u koju bi novac iz evropskih fondova bio uplaćen. Imajući u vidu složenu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, Brisel je čak ostavio širi prostor za dogovor, ali ga nije bilo moguće postići, kažu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

“Problem je što u ovom trenutku iz RS-a imamo prijedloge koji su još izvan tog širokog prostora i moguće rješenje je samo da se vratimo u taj prostor, u rasponu koji je prihvatljiv za Brisel i da u tom prostoru tražimo kompromisna rješenja”, konstatira Halid Genjac iz Zajedničke komisije za eurointegracije Parlamentarne skupštine.

Prema mišljenju stručnjaka, zbog svađe među entitetima, najviše trpe proizvođači, kojima treba zajedničko tržište.

“Bolno je kada shvatite kako treba tako malo uraditi da dobijete sredstva za koja se ne zadužujete, nego su to poklon sredstva, a ljudi neće da riješe nešto što je vrlo lako rješivo, i to za kratko vrijeme”, ukazuje ekonomski analitičar Fikret Čaušević.

Ako političari do 1. oktobra ne pronađu rješenje, Bosna i Hercegovina će ostati bez još devet miliona eura, a bit će ugroženo i buduće povlačenje novca iz fondova EU-a. Za nove generacije to neće biti dobra vijest.

Izvor: Al Jazeera