Diskvalificiran sudac u slučaju Šešelj
Žalbeno vijeće koje je formirao potpredsjednik Haškog suda Carmel Agius, a koje je razmatralo zahtjev optuženika Vojislava Šešelja o diskvalifikaciji suca Frederika Harhoffa, donijelo je odluku prema kojoj postoje osnove za sumnju u pristranost danskog suca, čime je on diskvalificiran iz suđenja Šešelju.
Glasnogovornica Suda Magdalena Spalinski rekla je za Al Jazeeru kako će se ova odluka odnositi samo na slučaj Šešelj.
U odluci se navodi kako postoje „osnove da razuman promatrač, koji je dobro informiran, može pronaći pristranost kod suca Harhoffa koja bi mogla prevagnuti u korist osuđujuće presude“.
Šešelj je početkom srpnja podnio zahtjev o diskvalifikaciji danskog suca, a nakon što je u javnosti objavljeno pismo koje je u lipnju Harhoff uputio na adrese svojih 56 prijatelja.
„U postojećim uvjetima, većina zaključuje da pismo, pročitano u cjelosti, pobija pretpostavku nepristranosti kod suca“, stoji u izvještaju, uz napomenu kako je Žalbeno vijeće odluku donijelo većinom, uz suprotno mišljenje jednog suca.
Odluka potpredsjednika Suda
O daljim koracima odlučuje potpredsjednik Suda i on će odlučiti hoće li i kako to utjecati na daljnje suđenje Šešelju, potvrdila je Spalinski, te dodala kako ne postoji rok za donošenje odluke.
Čak nije željela ni nagađati hoće li odluka biti donesena do 30. listopada, kada je zakazano izricanje presude Šešelju.
Ovo je prvi put za 20 godina postojanja Haškog tribunala da postoji mogućnost da jedan sudac bude diskvalificiran prije nego što je izrečena konačna presuda.
U pismu prijateljima, Harhoff je kritizirao nekoliko odluka koje je donijelo Žalbeno vijeće, a koje su prema njemu, promijenile dosadašnju praksu Suda.
Napisao je i da ta promjena može biti uvjetovana političkim pritiscima izvana, te spomenuo interese Sjedinjenih Američkih Država i Izraela i izrazio zabrinutost da je predsjednik Theodor Meron pod pritiskom spoljnih sila poveo Sud „novim smjerom“.
Sudac Harhoff je, pored ostalog, napisao da ima „ozbiljnu profesionalnu i moralnu dilemu kakvu prije nije osjetio“.
Šešelj osjeća ‘razuman strah’
Šešelj je u svojoj žalbi napisao da, s obzirom na sadržaj pisma, postoji „razuman strah“ da bi sudija Harhoff mogao biti pristran u ovom slučaju.
„Odbrana smatra da pismo pokazuje jaku inklinaciju kod sudije Harhoffa da osudi optužene srpske nacionalnosti“, napisao je Šešelj.
Tužiteljstvo se usprotivilo ovim navodima obrane, smatrajući da je riječ o špekulacijama, i da tvrdnje o pristranosti nisu utemeljene na dokazima.
Podsjetili su kako je pismo privatno, upućeno grupi prijatelja, te da se tako ne razlikuje od mnogih drugih javnih kritika. Ukazali su i na činjenicu da se u pismu ne spominje Šešeljev slučaj.
Šešeljev je zahtjev za izuzećem suca prvobitno uputio predsjedniku Suda Meronu, ali se on sam izuzeo da o njemu odlučuje s obzirom na to da i njega spominje, te je slučaj prepustio potpredsjedniku, sucu Agiusu.
Vojislav Šešelj je optužen za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, nehumana djela, ubojstvo, mučenje, okrutno postupanje i razaranje, a optužnica se odnosi na zločine počinjene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Vojvodini.
Predao se u veljači 2003., a suđenje pred Haškim sudom mu je počelo u studenom 2007. godine.
Izvor: Al Jazeera i agencije