Istekao rok za očitovanje o uhidbenom nalogu

U ponoć je i službeno istekao rok koji je Europska komisija dala hrvatskoj Vladi za dostavljanje odgovora – kad planira uskladiti Zakon o europskom uhidbenom nalogu sa zakonodavstvom EU-a.

Premijer Zoran Milanović s posjeta Austriji je rekao kako Hrvatska o tom zakonu, nazvanog „lex Perković“ po Josipu Perkoviću osumnjičenom za umiješanost u ubojstvo političkog emigranta Stjepana Đurekovića ‘80-ih godina u Njemačkoj, neće odlučivati još nekoliko tjedana.

Za Komisiju je sporan rok prema kojem nije dozvoljeno izručenje hrvatskih državljana, koji se traže za zločine počinjene prije kolovoza 2002. godine, no hrvatski premijer najavljuje kako će tražiti da se o tom pitanju raspravlja u Europskom vijeću.

„Ne vidim problem zašto Austrija ne bi Hrvatskoj ili Sloveniji dozvolila da ima ista prava kao i ona. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić će poslati pismo Europskoj komisiji, a mi ćemo dalje inzistirati na razgovoru s drugim državama o toj temi“, poručio je Milanović.

Smatra kako su kriteriji različiti prema članicama Unije, jer je „starijima dozvoljeno vremensko ograničenje, a novijim članicama nije“ te će zbog toga „strpljivo, ali razumno lobirati“ da se uhidbeni nalog jednako primjenjuje na sve.

„Europski uhidbeni nalog predstavlja iznimku u Europi jer se primjenjuje različito. Austrija primjerice, kao stara članica, ima mogućnost izuzeća, a Hrvatska i Slovenija ne, i to pravo iznimke je vječno. Hrvatska ne eskivira već poštuje taj nalog“, ustvrdio je Milanović.

Bez EU-novca, ali i Schengena

Mina Andreeva, glasnogovornica europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding, prethodno je za Al Jazeeru potvrdila kako će Komisija razmotriti mjere i instrumente koji su joj na raspolaganju, a među njima i mehanizam po kojem bi se Hrvatska mogla suočiti sa suspenzijom fondova EU, pa čak i s blokadom ulaska u schengensku zonu.

„Pojedine članice EU mogle bi postaviti pitanje neprimjenjivanja europskog zakonodavstva i blokirati ulazak Hrvatske u Schengen zonu“, rekla je Andreeva, uz napomenu kako će se ipak pričekati službenu odluku najnovije članice europske obitelji prije nego što poduzmu bilo kakve korake.

Cijela priča počela je potezom Hrvatske koja je samo dan pred ulazak u EU donijela zakon kojim se primjena europskog uhidbenog naloga ograničava na kaznena djela počinjena nakon 2002. godine.

Najveći problem nastao je zbog Josipa Perkovića, nekadašnjeg visokog službenika jugoslavenskih tajnih službi, čije izručenje zahtijeva Njemačka, a zbog optužbi da je sudjelovao u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, blizu Minhena 1983. godine.

Europska komisija je Hrvatskoj dala rok do 23. kolovoza da odgovori na pitanje o europskom uhidbenom nalogu, a do večernjih sati iz Ministarstva pravosuđa nije se moglo doznati je li pismo poslano u Bruxelles.

Izvor: Al Jazeera i agencije