Bez novog kolektivnog ugovora u zdravstvu

Propali su pregovori hrvatskih liječnika i medicinskih sestara o novom kolektivnom ugovoru, pa je na stani snazi privremeni tromjesečni ugovor, koji vrijedi do listopada, a koji je potpisan nakon što je sud ukinuo kolektivni ugovor u zdravstvu potpisan u vrijeme bivše Vlade.

Dva strukovna sindikata, liječnika i medicinskih sestara, sada će pokrenuti postupak mirenja, a ako on ne uspije, najavljuju štrajk do ispunjenja zahtjeva.

Sporno je plaćanje prekovremenih sati, dežurstava, godišnji odmori i još neki dodaci.

Samostalni sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, koji okuplja dio sestara, tehničara i nemedicinskih radnika, pregovore o novom kolektivnom ugovoru ipak nastavlja i ako s Vladom potpišu novi kolektivni ugovor, on će se odnositi na sve zaposlene u zdravstvu.

„Vjerujem da ćemo u ovom periodu naći zajednički jezik s Vladom, jer ne mogu zamisliti da kao sindikalac jedino zdravstvo ne bi imalo kolektivni ugovor. Napravit ćemo sve da kolektivni ugovor dobijemo“, konstatira Spomenka Abveršek, predsjednica tog sindikata.

Međutim, liječnici i medicinske sestre najavljuju štrajk tokom kojeg će zbrinjavati samo hitne pacijente.

„Cilj nam je učinkovit štrajk. Želimo da traje što kraće kako bi bili pošteđeni građani, korisnici usluga, pacijenti, naravno i mi koji smo sudionici. Štrajk ima jedan jedini cilj – osvijestiti Vladu kao poslodavca i ukazati na sve probleme koji su nastali zato što je vođena kriva zdravstvena politika“, kaže Ivica Babić iz Hrvatskog liječničkog sindikata.

Stari kolektivni ugovor, potpisan 2011. u vrijeme HDZ-ove Vlade, pao je na sudu jer, kako je objašnjeno, nije dogovoren u dobrom duhu.

Bolja budućnost u EU

Bolje plaćene prekovremene sate imali su samo liječnici i medicinske sestre.

Liječnici sada prijete otkazivanjem prekovremenog rada, a neki su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju već potražili bolje plaćena radna mjesta u inozemstvu.

Neke od medicinskih sestara, poput Branke Margalić, još samo nekoliko mjeseci dijeli od mirovine i sada se prisjeća i boljih dana hrvatskoga zdravstva.

„Bilo je sasvim drugačije onda raditi, bilo je više poštovanja, bila je dobra organizacija posla. Danas je to, ipak, malo teže. Trebalo bi više toga u zdravstvu napraviti, jer smo doista potplaćeni, a uvjeti rada su dosta teški“, priča sestra Branka Margalić.

Od srpnja, mjesečna primanja su njoj, ali i drugim zdravstvenim djelatnicima još manja upravo zbog raskidanja starog kolektivnog ugovora, čime su liječnicima i medicinskim sestrama smanjeni dodatci na plaću, a ne plaća im se ni rad za više od 48 sati tjedno.

„Radim samo jutarnju smjenu, pa nešto manje osjetim nego kolege koji su u smjenama. Plaća je manja za nekih 20 posto. Da može biti bolja – može, ali barem je svaki mjesec dobijemo“, navodi medicinska sestra Sanja Kuntšak, dodajući i kako su „plaće redovite“.

Nedostaju i kadrovi

No, mala primanja samo su dio problema koji muče hrvatsko zdravstvo, konstatira reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić, ukazujući kako odjelom hitnog prijema, najfrekventnijim u svakoj bolnici, dnevno prođe i do 70-ak pacijenata i s njima radi 21 medicinska sestra što nije dovoljno. Trebalo bi ih zaposliti još najmanje pet.

Ulaskom Hrvatske u EU dio medicinskih sestara bolji posao mogao bi potražiti u inozemstvu, a najatraktivnija im je Njemačka, gdje se, prema podatcima Zavoda za zapošljavanje, od početka srpnja zaposlilo osam sestara iz Hrvatske. Istim putem mogli bi i mladi liječnici.

„Sporije je to sve što bi mladi čovjek htio na početku svoje karijere i kada ima želja i može, a nije vezan nekim obiteljskim obvezama, kada bi se mogao dati u edukaciju“, smatra Antonia Raguž, specijalizantica interne medicine.

I edukaciju i puno bolja primanja nude  nordijske zemlje koje su liječnicima najatraktivnije te bi zbog svega Hrvatska mogla izgubiti mlade stručnjake na čije cjelokupno obrazovanje prema procjenama uloži i do 40.000 eura.

„Stopom nezaposlenosti mladih ljudi pokazujemo koliko nam je stalo da se mladi ljudi ubace u sustav. Uopće nam nije stalo. I mladi liječnici su onda samo jedna od grupacija školovanih mladih ljudi koji trpe posljedice neplaniranja“, upozorava Katarina Sekelj-Kauzlarić iz Hrvatske liječničke komore.

Na kraju, ostaje samo konstatacija kako novca nema uz dodatak kako je, samo za pokrivanje dugova bolnica, hrvatska Vlada ove godine uzela 666 milijuna eura kredita.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO