Pola milijuna na listama čekanja u Hrvatskoj

Više od pola milijuna pacijenata u Hrvatskoj čeka na neku zdravstvenu pretragu ili pregled, a bez kvalitetne usluge koju je obećavao ministar zdravlja Rajko Ostojić i dalje je prevelik broj pacijenata.

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), međutim, tvrde da se liste čekanja smanjuju i da imaju rješenje.

Reporterka Al Jazeere donosi priču o listama čekanja kroz primjer pacijentice Snježane Brdarić iz Siska koja je prije šest godina operirala opasni tumor želuca.

Liječnici su joj davali šest mjeseci života, a šest godina poslije živa je, ali s metastazama na jetri koje treba redovito provjeravati.

U bolnici u Sisku, gdje stanuje nema uređaja za magnetsku rezonancu, ali ni onkologa, pa na pretrage putuje u sat vremena udaljen Zagreb.

„Dođem odmah na red i izlaze mi u susret, a to ne kažem zato što smo ovdje nego jer je to tako. Sad se naručujem za iduća tri mjeseca“, priča Snježana Brdarić.

Prvi termini iduće godine

Neki manje hitni pacijenti čekaju dulje, a najveća je gužva za magnetsku rezonancu mozga i kralježnice, pa su prvi slobodni termini u ožujku i travnju iduće godine.

No, bili bi još i kasnije, priča docentica Gordana Ivanec iz Kliničke bolnice Dubrava, da se ne radi u dvije smjene i subotom uz napomenu kako noviji aparat stalno radi, iako bolnica ima još jedan, ali stari uređaj.

„Jako puno nam znači, ali ne možemo sve pretrage napraviti i ne možemo ga jako opteretiti, jer je star. Bilo bi još većih problema da se on pokvari. Tako da bi nam u svakom slučaju još jedan aparat značio puno u dvije smjene i značajno bi smanjio broj pacijenata“, kaže doc. dr. sc. Ivanac.

Oprema je skupa, a limiti bolnica smanjeni, pa je KB Dubrava ove godine dobila 670.000 eura manje.

Unatoč tome, u bolnici kažu da su liste čekanja smanjene za blizu 50 posto.

No, i dalje se dugo čeka prvi pregled kardiologa.

Prvi slobodan termin na ultrazvuku srca je na Staru godinu, dok se na holter može početkom idućeg mjeseca.

Prvi rezultati smanjenja lista uskoro

Liječnici su nedavno, nezadovoljni plaćom, zaprijetili otkazivanjem prekovremenog rada, što bi, kaže, sanacijski upravitelj bolnice, moglo produljiti liste čekanja.

„Nadam se da će jedan dio liječnika ostati raditi subotom, jer im je to plaćeno, i da ćemo ostati na ovoj razini zaštite kao i dosada. Ipak smo tu radi pacijenata“, navodi dr. sc. Dragan Korolija Marinić, sanacijski upravitelj KB Dubrava.

Reporterka Ivana Brkić Tomljenović prenosi tvrdnje suradnika ministra Ostojića po kojima jedan od najvažnijih njegovih projekata – smanjenje listi čekanja nije doživio neuspjeh – no i dodaju kako se ipak „nešto sporije provodi“.

I u HZZO-u tvrde da se liste smanjuju, ali i dalje 200.000 ljudi čeka prvi, te njih više od 350.000 kontrolni pregled, što upućuje na podatak da je ukupno u Hrvatskoj više od pola milijuna pacijenata na listama čekanja.

To će, vjeruju u zavodu, smanjiti informatizacijom, umrežavanjem liječnika primarne zdravstvene zaštite, ali od rujna i novim modelom upućivanja u bolnice.

„Kronične bolesti, kao što su dijabetes, hipertenzija i astma stavili smo natrag u primarnu zdravstvenu zaštitu. One čine 50 posto troška u zdravstvu i generiraju jako puno pretraga u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Vratit ćemo ih sad kod primarnog liječnika“, najavljuje Tatjana Prenđa Trupec, zamjenica ravnatelja HZZO-a.

Prvi rezultati veće uloge obiteljskih liječnika u smanjenju lista čekanja, prema HZZO-u,  bit će vidljivi za šest mjeseci.

Izvor: Al Jazeera