Hiljade ljudi na Maršu mira

Učesnici “Marša mira Srebrenica 2013” stigli su u kamp Liplje u kasnim poslijepodnevnim satima u ponedjeljak, objavili su organizatori.

Gotovo pet hiljada učesnika Marša krenulo je u jutarnjim satima iz Nezuka, u opštini Sapna u sjeveroistočnoj Bosni, prema Srebrenici i Potočarima.

Taj pješački pohod organizira se svake godine u spomen na žrtve srebreničkog genocida. 

Biciklom od Beograda do Srebrenice

Povodom obilježavanja 18. godišnjice genocida u Srebrenici, u Srbiji je prvi put organizirana biciklistička tura “Beograd – Srebrenica biciklom 2013”.

Cilj akcije je iskazivanje solidarnosti prema srebreničkim žrtvama, ali i podizanje svijesti građana Srbije o tom pitanju.

Organizator je nezavisna grupa aktivista, u saradnji sa Mrežom Žena u crnom i organizacijama SOS Vlasotince i Rekonstrukcija Ženski fond.

Vožnja do Srebrenice trajat će tri dana, sa pauzama u Šabcu i Loznici.

U tim mjestima će biti održana protestna stajanja tokom kojih će se građanima dijeliti informativni leci o genocidu u Srebrenici.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovini Patrick Moon održao je u ponedjeljak kratki govor učesnicima Marša, kazavši da mu je čast prisustvovati ovakvom događaju i da želi odati počast žrtvama genocida u Srebrenici.

“Ambasador je, također, prepješačio kraću dionicu od dva kilometra zajedno s ostalim učesnicima”, kazao je u izjavi Feni predsjednik Pododbora za organizaciju “Marša mira Srebrenica 2013” Muhizin Omerović.

Dodao je da na Maršu učestvuje oko 4.500 ljudi, ali da očekuje da će pristići još njih 1.000.

Pridruženje Inzka

Prema programu, učesnike Marša nakon dolaska u kamp Liplje očekuje prigodan program, projekcije dokumentarnih filmova, prezentacije knjiga i teravih namaz.

“Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je planirao prepješačiti s nama cijelu dionicu. Ali, zbog neodgodivih obaveza, nije bio u mogućnosti stići danas. Nama je potvrđeno da će nam se pridružiti sutra [utorak] ujutro te provesti s nama naredna tri dana”, najavio je Omerović.

Drugog dana je planirano da kolona stigne do sela Mravinjci, opština Bratunac, a treći dan u Donje Potočare.

Učesnici po završetku Marša imaju priliku prisustvovati komemoraciji i klanjanju dženaze-namaza i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica s lokaliteta kojima su i sami prolazili u sklopu planirane maršute.

Ovom manifestacijom, koja se organizira od 2005. godine, obilježava se stradanje Bošnjaka koji su nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine pokušali stići do teritorije pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine.

“Marš mira” postao je međunarodna manifestacija, te se veliki broj ljudi iz svijeta pridružuje Maršu. Prošle godine bilo je blizu 8.000 učesnika.

Osim pješačkog pohoda, podršku će dati i učesnici Biciklističkog maratona Bihać-Potočari, te motobajkeri iz Sarajeva.

Učesnici po završetku Marša imaju priliku prisustvovati komemoraciji, te klanjanju dženaze-namaza i ukopu identificiranih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica sa lokaliteta kojima su i sami prolazili u sklopu planirane maršute.

Ukop žrtava

U Memorijalnom centru u Potočarima 11. jula smiraj duše naći će još 409 žrtava srebreničkog genocida.

Najmlađa žrtva koja će 11. jula biti ukopana u Potočarima je beba Muhić, a najstarija je Edhem (Ramo) Rahmanović, rođen 1919. godine.

“Najmlađa žrtva je beba Muhić. Riječ je o novorođenčetu čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici u krugu Fabrike akumulatora u Potočarima”, kazala je za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Herrcegovine Lejla Čengić.

Prema njenim riječima, od 409 identificiranih žrtava njih 44 bili su dječaci starosti između 14 i 18 godina. Šest dječaka imali su 15 godina kada su ubijeni.

Čengić navodi da su među najmlađim žrtvama koje su identificirane i spremne za ukop i dječaci Nevzet (Fikret) Čević i Denif (Selim) Halilović, koji su imali 14 godina kada su ubijeni.

“Najstarija žrtva koja je identificirana, a bit će ukopana 11. jula je Edhem (Ramo) Rahmanović, koji je rođen 1919. godine”, kazala je Čengić.

Prema njenim riječima, među identificiranim žrtvama su i tri ženske osobe. Najmlađa među njima je beba Muhić. Najstarija Behara (Mujo) Đelilović imala je 73 godine, a djevojka Hajra (Adem) Mulalić 19 godina. Posmrtni ostaci sve tri žrtve pronađeni su u masovnoj grobnici u krugu Fabrike akumulatora u Potočarima.

‘Zločin nad mrtvima’

Čengić ističe da žrtve potiču iz različitih opština, a najviše ih je sa područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

“Do sada je DNK analizom preliminarno utvrđen identitet za oko 7.000 ubijenih žrtava genocida u Srebrenici. Od toga je zvanično u Podrinje identifikacionom projektu (PIP) u Tuzli identificirano 6.368 žrtava. Do sada je u Potočarima ukopano 5.657 žrtava, 226 je ukopano individualno izvan Memorijalnog centra u Potočarima. Takođe, 229 žrtava je zvanično identificirano, ali još nije ukopano. Obitelji ne žele ukop zbog nekompletnosti tijela”, kazala je Čengić, navodeći da se još traga za skoro 1.500 žrtava genocida u Srebrenici.

Ona napominje da su žrtve Srebrenice pronađene na više od 150 različitih lokaliteta na području Podrinja, od toga 74 masovne grobnice, uglavnom sekundarnog karaktera.

“Većina grobnica u kojima su pronađene žrtve stradale 1995. godine na području Srebrenice su sekundarne, u nekim slučajevima i tercijalne masovne grobnice. U cilju prikrivanja zločina, tijela su premještana iz primarnih u udaljene sekundarne grobnice, kako žrtve ne bi nikada bile pronađene. Forenzičke analize uspjele su povezati određene primarne i sekundarne grobnice. Da nije bilo DNK analize sigurno je da se nikada ne bi utvrdio identitet pronađenih žrtava. Stvaranjem sekundarnih masovnih grobnica, izmještanjem i sakrivanjem posmrtnih ostataka žrtava, pored zločina nad živima izvršen je i zločin nad mrtvima”, kazala je Čengić, dodajući da ovakav zločin nije zabilježen nigdje u svijetu.

Prema njenim riječima, dislociranje posmrtnih ostataka za posljedicu je imalo nekompletna tijela, tako da su mnoge obitelji ukopavale samo po jednu kost koja je pronađena.

Čengić navodi da je najveći broj ubijenih pronađen na području Zvornika. Više od 80 posto otkrivenih masovnih grobnica pronađene su na području opštine Zvornik.

“Lokalitet gdje je pronađen najveći broj žrtava je u mjestu Kamenica, dvadesetak kilometara od Zvornika, gdje je u 13 sekundarnih masovnih grobnica pronađeno i ekshumirano više od 4.000 posmrtnih ostataka. Osim Kamenice, na području Zvornika u sekundarnim masovnim grobnicama Liplje, Snagovo, Čančari i Kozluk pronađeno je više od 3.500 posmrtnih ostataka. Riječ je uglavnom o dijelovima tijela, jer su pronađene masovne grobnice sekundarnog karaktera”, kazala je Čengić.

Dodala je da je jedan broj žrtava pronađen i na površini terena na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice.

“Tamo gdje su ubijeni ostali su ležati niz godina, što je i u ovim slučajevima uzrokovalo nekompletnost tijela”, rekla je Čengić.

Trebat će još mnogo vremena da budu pronađeni i dostojanstveno ukopani posmrtni ostaci žrtava srebreničkog genocida počinjenog u julu 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda (UN).

Izvori: Al Jazeera i agencije