Slovenija i Hrvatska traže pomoć od BIS-a
Slovenski i hrvatski ministri vanjskih poslova, Karl Erjavec i Vesna Pusić, sastali su se u dvorcu Strmol između Ljubljane i Kranja. Poslali su zajedničko pismo Međunarodnoj banci za poravnanja (BIS), kojim traže da se problem prenesene štednje Ljubljanske banke, dakle one koju je Hrvatska 90-tih godina isplatila određenom broju štediša, rješava pod okriljem te banke u Bazelu.
Novo mjesto susreta, stara tema – Ljubljanska banka. U Memorandumu koji su u martu potpisali tadašnji slovenski premijer Janez Janša i hrvatski Zoran Milanović i koji je bio uvjet za slovensku ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s Evropskom unijom (EU), dogovoreno je kako će dvije zemlje riješiti taj problem – sukcesijom, pod okriljem baselske banke.
“Mislim da bismo do kraja godine, ili početkom iduće, mogli naći rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane”, rekao je Erjavec.
“Hrvatska je spremna… I do sada se u potpunosti držala slova i duha memoranduma, i to će raditi i dalje”, poručila je Vesna Pusić.
Različito tumačenje
No, dvije strane i dalje različito tumače ono što u Memorandumu piše o sudskim postupcima, koje su, uz punomoć Vlade, protiv Ljubljanske banke pokrenule dvije hrvatske banke, javlja iz Strmola reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.
“Memorandum o razumijevanju govori o zastoju sudskih postupaka, a ne o povlačenju tužbi. O povlačenju tužbi nismo razgovarali”, kaže Pusić.
“Slovenski stav je da znači mirovanje do konačnog rješenja. Uvjeren sam da možemo brzo doći do konačnog rješenja i da nema potrebe da o tome odlučuju hrvatski sudovi”, mišljenja je Ejavec.
Problem prenesene štednje specifičan je hrvatski problem, koji ne postoji u ostalim zemljama bivše države.
No, i Hrvatska i druge zemlje imaju i štediše kojima novac nikada nije isplaćen. Samo u Hrvatskoj takvih je oko 130.000.
Poziv kolegama
Erjavec će stoga pozvati sve kolege, ministre vanjskih poslova u zemljama sljednicama bivše SFRJ, da se uključe u rješavanje problema.
“Moja bi želja bila da što više država učestvuje. Što se tiče Slovenije, mi ćemo to pismo poslati, jer mislimo da je bečki sporazum jedini dokument koji uređuje ova pitanja i zato treba opet otvorit dogovore”, rekao je Erjavec.
“Postepeno, jedno po jedno, rješavamo poteškoće koji su se u našim odnosima javile u zadnjih više od 20 godina. Dakle, poteškoće u čijem stvaranju nismo sudjelovali, ali sudjelujemo u njihovu rješavanju”, kazala je Pusić.
Jedan će se problem riješiti sam od sebe: Ljubljanska banka, koja u Hrvatskoj nije prisutna svih ovih 20 godina, sada se može vratiti. Ulaskom Hrvatske u EU, Slovenci, kao i bilo koja druga evropska banka, mogu otvoriti poslovnicu gdje god žele.
Iizvor: Al Jazeera