DPS i SDP bez dogovora o budućnosti KAP-a

Rukovodstva dvije stranke predvodili Ranko Krivokapić i Milo Đukanović (EPA)

Vrh Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), predvođen liderima stranaka Milom Ðukanovićem i Rankom Krivokapićem, nije se uspio dogovoriti o budućnosti Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), prenose podgorički mediji u četvrtak.

Kako se navodi, rukovodstva dvije vladajuće partije razgovarala su više sati o rebalansu budžeta, sudbini KAP-a, ali i o ustavnim promjenama, te radu skupštinskih anketnih odbora.

Slaganja je, prema pisanju medija, bilo u idejama da se riješi problem KAP-ovog dugovanja Elektroprivredi Crne Gore, ali nije postignut konačan dogovor o daljoj sudbini Kombinata.

Jedini postignuti dogovor, kako prenose crnogorski mediji, jeste da partije vladajuće koalicije saopće kako neizglasavanje sadašnje verzije rebalansa budžeta ne znači automatski pad Vlade Crne Gore i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Sastanku su u ime DPS-a, osim Ðukanovića, prisustvovali politički direktor partije Tarzan Milošević, potpredsjednici Igor Lukšić, Svetozar Marović i šef poslaničkog kluba Milutin Simović.

Iz SDP-a, pored Krivokapića, na sastanku su bili potpredsjednik Rifat Rastoder, predsjednik Kluba poslanika Borislav Banović, kao i članovi Predsjedništva SDP-a Raško Konjević, Ivan Brajović i Damir Šehović.

Dogovorene sjednice

Dogovoreno je i to da 31. jula bude održana sjednica Parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o promjena Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, kao i izbornog zakona, dok će 1. avgusta sjednica biti posvećena rebalansu budžeta.

Vlada Crne Gore usvojila je 2. jula, uz protivljenje ministara iz redova SDP-a, prijedlog rebalansa budžeta, koji predviđa da se iz državne kase plati 61 milion eura duga Kombinata aluminijuma Podgorica prema Elektroprivredi Crne Gore, kao i dodatno zaduživanje od 102 miliona eura po osnovu pada garancija za KAP kod mađarske OTP i uske VTB banke.

Ðukanović je ranije kazao da je rebalans budžeta jedna od opcija, ali ne nužna.

„Pitanje rebalansa zbog KAP-a nije pitanje života i smrti. Riječ je o normativnoj tehnici kako da riješimo pitanje dugova te kompanije“, naveo je i dodao kako je spreman saslušati svakog ko je spreman pomoći i ponuditi neko bolje rješenje.

Privredni sud proglasio je 8. jula stečaj u KAP-u, čime je nastavljena agonija te fabrike.

Uvođenjem stečaja svi raniji ugovori se stavljaju van snage, prestale su i nadležnosti dosadašnje ruske uprave, a aluminijum se može prodati na slobodnom tržištu.

Pokretanje stečaja

Vlada Crne Gore se odlučila na opciju stečaja zbog nekooperativnosti ruskog partnera koji je odbio platiti dug za struju koju je KAP mjesecima nelegalno preuzimao od evropske interkonekcije.

Pokretanje stečajnog postupka dovelo je, međutim, do aktiviranja državnih garancija za kredite KAP-a.

Ruska državna VTB banka i mađarska OTP banka aktivirale su garancije Vlade Crne Gore izdate za kredite koje su te dvije banke odobrile KAP-u u iznosu od 102 miliona eura.

Da bi Crna Gora mogla vratiti te dugove, Vlada je predložila rebalans državnog budžeta, što je izazvalo oštre kritike opozicije, ali i nesuglasice unutar same vladajuće koalicije.

Vlada Crne Gore se već zadužila 60 miliona eura kod Deutsche i Erste banke, u cilju osiguranja sredstva za izmirenje obaveza po osnovu aktiviranih državnih garancija izdatih za KAP.

KAP je i prošle godine izazvao rebalans budžeta kada je na teret poreskih obveznika Crne Gore pao kredit kod Deutsche banke od 23,4 miliona eura, za koji je država dala garancije.

Posljedica stečaja je raskidanje radnog odnosa sa svim zaposlenima, ali je 1.200 radnika KAP-a istovremeno dobilo i ugovore o radu na određeno vrijeme od 30 dana.

Stečajna uprava KAP-a potpisala je ugovor sa Montenegrobonusom, na osnovu kojeg će ta državna kompanija preuzeti imovinu KAP-a i organiziranje proizvodnje u stečajnom postupku.

Izvor: Agencije