Muke po Narodnoj banci Srbije

Procjenjuje se da u Srbiji ima oko 20 hiljada korisnika kredita u švicarskim francima. Za veliki broj njih, otplata rata postaje sve teža, imajući u vidu drastičan skok vrijednosti švicarca u odnosu na euro i domaću valutu – dinar . Narodna banka Srbije pritekla je u pomoć.

Uđeš, izađeš i gotovo – glasio je svojevremeno reklamni slogan jedne od brojnih komercijalnih banaka koje posluju u Srbiji, javlja reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić. A u krizna vremena, bankarski krediti za veliki broj građana predstavljaju slamku spasa, posebno ako treba osigurati krov nad glavom. Međutim, za one koji su se 2007/8 zaduživali u švicarskim francima, reklamni slogan s početka priče vremenom se sveo na – gotov si. 

Drastični rast vrijednosti švicarca u odnosu na euro i dinar, učinili su svoje – za mnoge je danas otplata kredita u švicarcima postala noćna mora, kaže Ćurčić.

Pomoć banke

To je i navelo Narodnu banku Srbije da poslije višemjesečnog odlaganja pritekne u pomoć. A ta pomoć, stigla je u vidu preporuka bankama. Doduše, neobavezujućih. U prvoj se predlaže da se najugroženijim korisnicima stambenih kredita u švicarskim francima omogući trogodišnji grejs period tokom kojeg bi rata kredita bila obračunavana po kursu na dan njegovog odobravanja, korigovanog za rast franka u odnosu na euro za najviše 8 posto.

Tako bi mjesečne rate, kažu u Centralnoj banci, tokom tri godine, bile niže za 12 do 19 posto u odnosu na one koje se trenutno naplaćuju. Činjenicu da je Narodna banka konačno nešto preduzela treba pozdraviti, ocjenjuje Vojin Biljić, pravni zastupnik grupe korisnika kredita u švicarcima koji su protiv banaka, nadležnom sudu, podnijeli kolektivnu žalbu.

„Stvar koja može da bude negativna povodom usvajanja preporuke je eventualno da kažem, dovođenje u zabludu korisnika kredita koji potpisivanjem aneksa po ovoj preporuci mogu da budu dovedeni u nepovoljniji položaj od korisnika kredita koji bi eventualno uspeli u nekim sudskim postupcima, jer bi oni u toj situaciji, faktički imali mnogo veće benefite nego korisnici koji su prihvatili preporuku“, smatra Biljić.

Sudskih postupaka i mogućih posljedica presuda, svjesni su i Narodnoj banci koja je donijela i preporuku koja se odnosi promjenljive kamatne stope koje su banke jednostrano mijenjale i primjenjivale prije nego što je Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga stupio na snagu.

U njoj se bankama preporučuje da na odgovarajući način urede odnos s korisnicima kredita povodom viška sredstava koji su naplatile po osnovu povećanja promjenljivih kamatnih stopa, odnosno da taj višak uračunaju u prijevremenu otplatu kredita.

Prioritet preporuci

Ova preporuka, smatraju u Udruženju bankarskih klijenata Efektiva, trebalo bi da ima prioritet u odnosu na valutnu klauzulu.

„Tako bi moglo naredne dve, tri godine da se od tog novca vraćaju rate kredita ovako kako jeste, a na drugoj strani da se vodi bitka za valutnu klauzulu jer ta valutna klauzula, ako bi se rešilo na onaj načik kako sam vam rekao, da se sve vrati na euro, banke bi tu bile na velikom gubitku, čak i mnogo više nego što smo rekli za povećanje kamate 33:41“, Dejan Gavrilović iz Efektive.

Iako se, sa svojim preporukama, Narodna banka Srbije oglasila prije više od 10 dana, komercijalne banke u zemlji se tim povodom još uvijek nisu oglasile. No, jedno je sigurno – budu li usvojile preporuke, korisnici kredita u švicarcima bi pozive banaka trebalo da dobiju najkasnije do prvog avgusta.

Izvor: Al Jazeera