Ko štiti žirante

Kao negativna nuspojava modernog bankarskog sistema stvorena je i jedna kategorija stanovništva koja plaća danak vlastite pogrešne procjene, ali i sistema koji je dozvolio da se oni nađu u situaciji da plaćaju tuđe dugove.

Priče svih žiranata većinom su slične. Ili su htjeli su da pomognu prijatelju, kolegi, komšiji ili im je potpis falsifikovan, javlja reporter Al Jazeere Emir Nuhanović.

Uglavnom svi prolaze kroz istu agoniju. Vraćaju novac koji nisu posudili.

Potpis bez znanja

Među njima je i Zumreta. Na njenu adresu stiglo je sudsko rješenje u kojem piše da joj se stavlja zabilješka na svu pokretnu i nepokretnu imovinu zato što je žirant dužniku koji ne vraća kredit. Kredit za koji nije ni znala da je potpisala.

“Po meni su banke najveći krivac, to opet ponavljam, u svakom svom prigovoru sam to rekla, jer meni niko ne bi dao dva- tri kredita, a one su ih dobile puno puno više“, kaže Zumreta Handžar.

„I pitanje je kako su došle lično do ovog kredita, znači, ko im je potpisao? Ja ugovor nikad nisam dobila na uvid koji sam tražila, kako je to prošlo, ja stvarno ne znam“, dodaje ona.

Zumretin slučaj nikako nije usamljen. U 2012. godini u BiH više od 200 hiljada žiranata je bankama vratilo blizu 12,5 miliona eura kredita. To znači da je svako od njih platio u prosjeku 1.500 eura.

Među njima je i Dženana koja je među stotinu žrtava iste šeme koju su organizirale dvije osobe. Dženana također tvrdi da vraća kredit za koji nije ni znala da je žirant.

“Dok su jedni prolazili golgotu da dobiju jedan kredit, drugi su tako šetali od banke do banke imajući veze i privodeći budžetske radnike, išli su od banke do banke gdje su dobivali 10, 20, 30 i u najekstremnijem slučaju u Sarajevu, 52 kredita. Samim tim se govori da tu nije bilo nikakve discipline, da niko nikoga nije kontrolisao, da se očito radilo o smišljenoj prevari, stoljeća – slobodno možemo reći, na prostoru Balkana, da se pojedincu daje novac, a da se od mase naplaćuje”, kaže Dženana Hadžimahmutović iz Udruženjaz a zaštitu žiranata.

Bankarski lobi

Federalnom parlamentu BiH stigao je prijedlog zakona kojim banke ne bi mogle vršiti naplatu od žiranta a da prije toga ne iscrpe sve resurse naplate od glavnog dužnika. No, taj zakon naišao je na protivljenje bankarskog lobija i pojedinaca u Parlamentu, tvrdi zastupnica Aida Čikić, koja je zakon i predložila.

“Meni je to malo ironično“, kaže Čikić. Ovo nije zakon o ukidanju jemaca, ovo je zakon o zaštiti jemaca. A banke su te koje ukidaju jemce. Banke same pokazuju u zadnje vrijeme, nudeći kredite bez žiranata, bez jemaca, da one itekako mogu dobro poslovati bez institucije žiranta. I to mi je osobito zadovoljstvo“, dodala je ona.

U agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine kažu kako podržavaju inicijativu zaštite žiranta. Ne odbacuju zakon kojeg je predložila zastupnica Čikić, ali smatraju da bi neki njegovi dijelovi trebali biti uvršteni u zakon kojeg sprema ministarstvo finansija.

“Generalno, naš je stav da se jednim zakonom, odnosno zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji je na izradi pri ministarstvu financija, regulira i ova oblast. Odnosno, da se kvalitetne odredbe iz zakona o zaštiti žiranata ugradi u zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Jer to je zakon koji je harmoniziran sa zakonom u RS-u, kojeg podržava Svjetska banka i koji je usklađen sa direktivama Evropske unije“, smatra Željka Stanić iz Agencije za bankarstvo BiH.

Zakon je podržan u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta. Čeka se potvrda u Domu naroda.

Inicijativu za zaštitu žiranata podržale su sve strane. Sličan zakon već je stupio na snagu u drugom bh. entitetu – Republici Srpskoj.

Dom naroda Parlamentarne skupštine FBiH već mjesecima bezuspješno pokušava zaključiti četrnaestu sjednicu. Na 15. sjednici trebao bi se nači nacrt novog zakona. Kada će se to desiti, s obzirom na političku situaciju i predstojeću sezonu godišnjih odmora, niko sa sigurnošću ne može reći.

Izvor: Al Jazeera