Hrvati protiv evropskih pravila o sjemenju

Evropska komisija je objavila prijedlog zakonskog paketa za bolju zaštitu zdravlja biljaka i životinja. Njime se, tvrde u Komisiji, ne zabranjuje sadnja voća i povrća u privatnim vrtovima, izvijestila je Ivana Brkić, novinarka Al Jazeere.

Time su demantirali navode da građane očekuju visoke kazne, budu li sadili svoje, neregistrirano sjemenje. Prijedlogom zakona ukida se obaveza registracije i testiranja tradicionalnog i autohtonog sjemenja za male proizvođače. Propisi predviđaju kazne za prijevare potrošača.

U Komisiji su podsjetili na nedavnu aferu s konjskim mesom u gotovim proizvodima, koje je bilo deklarirano kao goveđe. Prijedlog je upućen zemljama članicama i Evropskom parlamentu, koji donose konačnu odluku.

U Hrvatskoj se danima vode polemike o ovoj temi. Ekološke udrugu se uputile pismo prvom hrvatskom komesaru u Komisiji za zaštitu potrošača Nevenu Mimici, hrvatskim eurozastupnicima i Vladi. U pismu upozoravaju na štetnosti tzv. prijedloga o sjemenu.

U sjemenarni na zagrebačkoj tržnici je velik izbor. Kelj, mrkva, paprika, zelena salata. Sjemena u izobilju, ali niti jedno domaće hrvatsko.

Uvoz sjemena

Prodavač Ivica Grizelj je kazao: “U Hrvatskoj gotovo da i nema proizvodnje, nešto malo, možda neka mala obiteljska gospodarstva. Inače, nema velikih firmi koje proizvode. Većinom su to uvoznici, najviše iz Italije”.

Italijansko sjeme izabrala je i gospođa Dragica Vuger.

“Nemam domaće pa kupujem. Da nabavim domaće dapače, prije bi domaće nego kupljeno”, rekla je Vuger.

Za to se zalaže i 17 hrvatskih ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika. Nezadovoljni su domaćim zakonima, ali i prijedlogom Evropske komisije. Smatraju da će dugoročno uništiti domaće sjeme, kojeg ionako ima u tragovima. Posebno to, kažu, pogađa porodična gazdinstva i ekološke poljoprivrednike.

Sunčana Pešak iz Zelene mreže aktivističkih grupa kaže: “Paradajz će biti samo okrugli crveni, nećete moći više imati grbavi, žuti, mali. Svest će se sve na četiri glavne vrste, sve će biti unificirano”.

Prilagodba kompanijama

Uredba Evropske komisije ne odnosi se na građane, koji imaju vrt za vlastite potrebe. Oni i dalje mogu kupovati i prodavati sjeme, bez provjera u malim količinama. Penzionirani profesor agronomije Marijan Jošt je uvjeren da Evropska komisija želi pogodovati velikim kompanijama.

“U pitanju je liberalni kapitalizam koji grabi za tržištem i za monopolom”, pojasnio je Jošt.

U Komisiji kažu da su zakonski paket izmijenili u odnosu na prethodni i da te tvrdnje više ne stoje. A što stoji u prijedlogu zakona, s time će se Dragica još morati upoznati. No, nije zabrinuta. Kupci će je, zbog domaćeg sjemena, i dalje tražiti.

“Uvijek održavam svoje sjeme, koliko mogu. Kupuju? Da”, rekla je Dragica, prodavačica na tržnici.

Dobije li prijedlog podršku Parlamenta i Vijeća, zakon će se početi primjenjivati najranije 2016. godine.

Izvor: Al Jazeera