Irska otvorila tržište rada Hrvatima

Dublin: Irsko tržište rada je već otvoreno prema 229 miliona radnika iz zemalja EU-a (EPA)

Irska će hrvatskim radnicima potpuno otvoriti svoje tržište rada nakon hrvatskog ulaska u Evropsku uniju 1. jula, objavila je Vlada u Dublinu.

Odluku o otvaranju tržišta rada irski ministar Eamon Gilmore prenio je ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić u petak na sastanku u Dublinu, a službeno je objavljena na stranicama irske Vlade u petak navečer.

U dokumentu kojim najavljuju otvaranje tržišta rada, irske vlasti kažu kako “nije vjerovatno da će znatan broj Hrvata željeti emigrirati u Irsku”.

Određena ograničenja

“Sadašnje ekonomsko stanje u Irskoj nije faktor koji bi privukao Hrvate”, kaže se u obrazloženju i dodaje da je u Irskoj u ovom trenutku samo 846 hrvatskih državljana.

“Veoma je malena sklonost Hrvata emigriranju. Gallupovo istraživanje iz 2010. pokazalo da je broj Hrvata koji čvrsto žele trajno se odseliti iz Hrvatske razmjerno malen, samo 0,1 posto odrasle populacije, što znači da četiri hiljade osoba razmišlja o odlasku iz Hrvatske u idućih 12 mjeseci, a Irska se ne spominje kao odredište”.

Osim toga, hrvatsko je tržište rada razmjerno maleno, a irsko je tržište rada već otvoreno prema 229 miliona radnika iz zemalja EU-a, dodaje se u dokumentu.

Irska se ovom odlukom pridružila Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji i Litvi, koje su službeno objavile da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima.

Određena ograničenja najavile su Njemačka, Holandija, Austrija i Velika Britanija, a Vlade u Parizu, Madridu, Ljubljani, Varšavi, Lisabonu i Rigi još razmatraju konačnu odluku.

Prema postojećim pokazateljima neslužbeno se očekuje da ograničenja za hrvatske radnike neće biti ni u Poljskoj, Portugalu i Latviji, rečeno je Hini prošle sedmice u ambsadama tih zemalja.

U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli “2+3+2”, što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produžiti za još tri godine, te, uz opravdan razlog, za dodatne dvije godine.

Recipročne mjere

Hrvatska ima pravo uvesti recipročne mjere za one članice koje odluče koristiti tu mogućnost. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007.

Nakon ulaska 10 novih članica 2004, te ulaska Bugarske i Rumunjske 2007, većina starih članica EU-a uvela je ograničenja za radnike iz tih zemalja, na dvije ili i na punih sedam godina, a jedino je Švedska tržište rada otvorila svima.

Izvor: Agencije