Amnesty: Ugrožena ljudska prava na Balkanu

Sve balkanske države kritizirane su u najnovijem godišnjem izvještaju o ljudskim pravima u svijetu.

Nacionalistička retorika političkih stranaka u Bosni i Hercegovini koja slabi državne institucije, diskriminacija Roma u Srbiji, etnički Sukobi u Makedoniji, te slab napredak u procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj neke su od kritika koje je Amnesty uputio zemljama regije u izvještaju o stanju ljudskih prava.

Amnesty navodi da postoje političke prepreke za napredak u regionalnoj saradnji za procesuiranje ratnih zločinaca, uključujući nesposobnost da se ukinu pravne prepreke za ekstradiciju osumnjičenih za ratne zločine između BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

U Bosni i Hercegovini Odjel za ratne zločine Suda BiH nastavio je igrati ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločinaca u toj zemlji, ali su verbalni napadi na ovu i druge sudske institucije potkopali napore države da procesuira osumnjičene ratne zločince, navodi se u izvještaju.

Ratni zločini

Mnoge žrtve silovanja u BiH su diskriminirane i žive u siromaštvu, a brojnim porodicama nestalih u ratu i dalje je onemogućen pristup pravdi i odšteti.

U izvještaju o Srbiji Amnesty navodi da je u aprilu prošle godine u Beogradu 1.000 Roma nasilno istjerano iz svojih kuća, te da je u oktobru zabranjena Parada ponosa.

Na Kosovu neki ratni zločini za koje se sumnjiče pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nisu procesuirani. Na sjeveru Kosova nastavljaju se etnički sukobi i diskriminacija manjina.

Amnesty navodi da Hrvatska nije preduzela adekvatne mjere u procesuiranju ratnih zločina počinjenih od strane pripadnika Hrvatske vojske i policije protiv Srba i drugih manjina.

U izvještaju se dodaje da su Romi, Srbi i pripadnici LGBT zajednice i dalje diskriminirani u Hrvatskoj.

Amnesty ističe da je u Makedoniji pogoršan odnos između Makedonaca i Albanaca. Također, porodice nestalih u konfliktu 2001. i dalje nemaju pristup pravdi.

Uvjeti u zatvorima su, također, ispod minimalnih standarda, navodi se u izvještaju.

U Crnoj Gori, kako navodi Amnesty, bivši premijer Igor Lukšić javno je kritizirao nevladine organizacije i medije koji se protive vlastima. Nezavisni novinari bili su izloženi napadima i prijetnjama.

Crnoj Gori su upućene kritike zbog tretmana izbjeglica, a navodi se da je ta država i tranzitna ruta za azilante.

‘Svijet izdao Sirijce’

Na globalnom nivou prava miliona izbjeglica i migranata su ugrožena u protekloj godini, navodi Amnesty.

Organizacija sa sjedištem u Londonu tvrdi da  su državne vlasti i poslodavci jednako odgovorni za patnju ugroženih grupa.

“Svijet je sve opasniji”, kazao je Salil Shetty, generalni sekretar Amnesty Internationala.

Dodao je da je svijet izdao sirijski narod u vrijeme kada su 4,5 miliona ljudi prognani unutar države, dok 1,5 miliona ljudi živi u izbjegličkim kampovima u obližnjim zemljama.

“Međunarodna zajednica je ovdje, zaista, odgovorna, jer zapadne i bogatije vlade često odlaze na konferencije i daju obećanja, ali podrška koju pružaju nikada nije jednaka obećanjima”, rekao je Shetty za Reuters.

“Međunarodna zajednica ne može samo nadzirati situaciju i nastavljati organizirati nove konferencije i sastanke bez ikakvog djelovanja”, kazao je on.

Shetty je rekao da se Jordan, Liban i Turska ne mogu nositi sa ogromnim brojem izbjeglica koje svakog dana bježe iz Sirije, te da evropske zemlje moraju pomoći ili primanjem prognanih Sirijaca ili finansiranjem izbjegličkih kampova.

Amnesty je pozvao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da učini više na zaustavljanju rata u Siriji.

Ova organizacija traži da se sirijski konflikt predoči Međunarodnom krivičnom sudu, te da se zamrzne imovina sirijskog režima i uvede embargo na oružje sirijskoj Vladi.

Amnesty, također, upozorava na to da bi  Zapad trebao biti vrlo oprezan prije eventualnog naoružavanja pobunjenika.

“Imamo dovoljno dokaza u nedavnoj prošlosti o kršenju pravila od strane opozicije. Rizik postoji – ako ćete naoružavati pobunjenike, morate sistemski procijeniti rizike”, rekao je Shetty.

Prava migranata

Amnesty je kritizirao nekoliko država, uključujući Hong Kong, Jordan, Liban i Kuvajt, zbog činjenice da nisu zaštitile prava migrantskih radnika zaposlenih u domaćinstvima.

U Jordanu postoje izvještaji da je nekim kućnim pomoćnicama uskraćivana plata, te da su im oduzimani pasoši, kao i to da su ih poslodavci fizički, psihički ili seksualno zlostavljali, navodi Amnesty.

Amnesty je optužio evropske vlade za “ugrožavanje života imigranata i azilanata”, te upozorio na to da se strani radnici suočavaju sa sve većom agresivnošću lokalnog stanovništva zbog manjka radnih mjesta.

“U kontekstu mjera štednje u Evropi rekao bih da izbjeglice i azilanti sve više postaju žrtvena janjad antiimigracione politike”, kazao je Shetty.

Izvori: Al Jazeera i agencije