Poslodavci traže usluge privatnih detektiva

U Hrvatskoj postoji oko 15 detektivskih agencija, čije usluge, od pojave ekonomske krize, sve češće traže poslodavci. Njihov je rad reguliran Zakonom o privatnim detektivima.

Reporterka Al Jazeere Ivana Brkić provjerila je kako funkcionira zakon, te krše li se pritom ljudska prava.

Detektivi su nekad živjeli samo od bračnih nevjera, ali posljednjih godina – hrvatskog Sherlock Holmesa sve češće angažiraju domaće i strane tvrtke.

Za tzv. “business intelligence” specijalizirao se i kriminalist Siniša Patačko. Njegovu detektivsku agenciju kontaktiraju državne, ali češće privatne firme, koje uglavnom žele isto.

To su „provjere zaposlenika i provjere klijenata prije sklapanja ugovora, ali i poslije da vide ispunjava li se ugovor”, kaže Patačko, predsjednik Udruge privatnih detektiva Hrvatske.

Bez prisluškivanja

Poslodavcima je, kaže Patačko, od plaćanja fiktivnih troškova isplativije angažirati privatnog istražitelja.

Početna cijena sata terenskog rada je 35 eura. Detektivi smiju pratiti, snimati i fotografirati, ali ne i prisluškivati.

„Fotografije i kamere radile su prije nekoliko godina na zagrebačkom glavnom kolodvoru. Tadašnja uprava sumnjala je u krađu goriva unutar tvrtke. Unajmili su detektivsku agenciju, koja je otkrila skupinu zaposlenika i sve potkrijepila dokazima”, javlja Brkić.

Dokaze o kršenju radničkih prava, prema tvrdnjama sindikata, vlasnik je nedavno tražio i u splitskom brodogradilištu.

I čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever primao je manje pritužbe – uglavnom, na poslodavce, koji iz svih uglova prate zaposlenike na njihovom radnom mjestu.

„Pogotovo je stresno za čovjeka, ako može pretpostaviti da ga je poslodavac dao slijediti i pratiti sa angažiranom detektivskom agencijom i da mu netko kopa po privatnosti”, kaže Sever.

Radnike se najčešće prati na bolovanjima. Kontrolira ih i Zavod za zdravstveno osiguranje, jer je u Hrvatskoj visoka stopa bolovanja.

U dvije nenajavljene akcije, prošle godine Zavod je provjerio nešto više od 15.000 bolovanja. Čak svako 13. bilo je medicinski neopravdano.

U Centru za mirovne studije smatraju da je potrebno štititi i interes poslodavca. No, misle da istražitelj – prema ovlastima iz zakona – pleše po rubu.

„Mislim da bi bilo dobro u izmjenama ići prema samim poslodavcima, da detektivsku mjeru koriste kao krajnju mjeru, odnosno da bi morali dokazati da su pokušali sve što su mogli legalnim putem”, kaže Goran Bosanac iz Centra za mirovne studije.

Iz policije nam nije odgovoreno hoće li se Zakon mijenjati ili će detektivi istim pravcem i dalje, javila je Brkić.

Izvor: Al Jazeera