Igra na nacionalnu kartu u Vukovaru

Marinko Čačić vratio se u svoj rodni grad Vukovar 2000. godine, devet godina nakon prognanstva.

“Bilo je dosta teško snaći se, niste imali osnovnih prodavaonica gdje biste se mogli snabdijevati, osim u Vinkovcima. Ceste su bile rupave. Danas je to sve bolje, a država je kroz program obnove napravila svoj dio”, priča povratnik Marinko.

Pola godine proveo je u logoru, a danas živi od penzije. Okušao se i u poduzetništvu, ali brzo i odustao. Lokalna i državna vlast, kaže, nisu mu bile oslonac.

“Sada su im puna usta toga kako treba investicija, a nisu bili u stanju sagledati da u funkciju stave resurs koji realno imaju, a to su obitelji i obiteljska gospodarstva. Političari to ne prepoznaju”, priča Marinko.

Vukovar je u bivšoj Jugoslaviji, nakon Maribora, bio najbogatiji grad. Danas je, među najsiromašnijim u Hrvatskoj, kaže reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.

Marinko to slikovito dočarava. Kaže da su Vukovarci dobili toliko obećanja da su „uz Dunav mogli napraviti Kineski zid“ i da političari obećanja ne ispunjavaju.

Svaki peti nezaposlen

I sadašnja kampanja pred hrvatske lokalne izbore, koji se održavaju u nedjelju, puna je obećanja.

Najviše izgleda za upravljanje gradom, sa budžetom od blizu 26 milona eura, ima aktuelni gradonačelnik Željko Sabo. Glavni protukandidati u gradonačelničkoj utrci su mu HDZ -ov Ivan Penava, te kandidatkinja HDSSB-a, ekonomistica Slavica Jelinić.

U dvosedmičnoj kampanji dominiraju nacionalne teme, kaže novinarka Hrvatskog radija Vukovar (HRV).

“Desna politička opcija ili nekoliko njih u Vukovaru apostrofira pridjev ‘hrvatski’ kao svoj temeljni politički program. Lijeva opcija, a samo je jedna, naglašava zajedništvo i razvoj. Desna se bazira na nacionalističkoj retorici, a lijeva na floskulama”, kaže novinarka Marija Molnar.

U gradu sa blizu 26 hiljada stanovnika svaki peti je nezaposlen.

Uprkos tome, ekonomske teme su u drugom planu. U prvom je uvođenje dvojezičnosti i natpisa na ćirilici.

Prema popisu stanovnika, u Vukovaru živi više od trećine srpskog stanovništva i, prema postojećim zakonima, imaju pravo na dvojezične natpise.

“Oni koji su doslovce gurali srpski jezik u statut Grada Vukovara kao temeljni dokument danas napadaju one koji su ni krivi ni dužni za vlastiti čin najdegutantnije političke trgovine na ovim prostorima”, kaže Marija Molnar, novinarka HRV-a. 

Ima i onih koji podjelama nisu opterećeni. Tehničku školu pohađaju djeca hrvatske i srpske nacionalnosti. Iako u odvojenim razredima, spaja ih prijateljstvo.

“Ne znam što je tada bilo, ali danas nema problema. Družimo se zajedno i sve je uredu”, kaže Nenad Jelić, vukovarski maturant.

A na ovim mladim ljudima temelji se i budućnost ovog grada iz kojeg se, u samo deset godina, iselilo skoro šest hiljada ljudi.

Izvor: Al Jazeera