Problem zaštite nacionalnog interesa u BiH

Ustavni Sud Federacije Bosne i Hercegovine nema dovoljno sudija za odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, što se pokazalo glavnom kočnicom političkih procesa u tom bh. entitetu, izvijestio je Ivan Pavković, novinar Al Jazeere.

Delegati, naime, mogu bilo koje pitanje proglasiti vitalnim interesom i stopirati ga, poput nepovjerenja Vladi ili samo imenovanje sudija tog suda.

U vrijeme razgovora o ustavnim promjenama i pitanje tog mehanizma pojavilo se kao jedno od nedovoljno i nejasno određenih.

Daytonskim sporazumom mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa zamišljen je kao poluga za zaštitu prava naroda u BiH te uspostavu povjerenja.


Građani BiH o vitalnom nacionalnom interesu

Iz Evropske unije već deset godina poručuju kako je vrijeme za promjene. Taj mehanizam, smatraju, treba jasnije odrediti.

Voditeljica ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Henessy je kazala: “Kako osigurati da vitalni nacionalni interes skupine, naroda, konstitutivnih i onih koji njima ne pripadaju, nije proturječan vitalnim interesu građanina. Kada ustanove ne funkcioniraju, suci nisu imenovani ili Vlade nisu formirane, to je štetno interesima svih građana a teško je objasniti da je u interesu neke etničke skupine”.

Vitalni nacionalni interes izaslanici su pokretali pet puta u Parlamentu BiH, 14 puta u Federaciji te preko 100 puta u Republici Srpskoj.

Na nivou BiH Ustavom uopće nije riješeno što je pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

Odluka većine

U entitetima jeste uz odredbu kako bilo koje pitanje može biti od vitalnog interesa ako tako odluči većina izaslanika u klubu pojedinog naroda.

Konačnu odluku donose ustavni sudovi.

Procedura se pokreće u parlamentu.

“Ja mislim da nisu potrebne neke velike redefinicije. Prije svega zbog činjenice da je institut vitalnog interesa do unazad godinu dvije veoma rijetko korišten”, ocijenio je Izmir Hadžiavdić, član SDA i sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH.

“U ovim se klupama odlučuje o zakonima, hoće li biti prihvaćeni ili neće. Institut vitalnog nacionalnog interesa daje mogućnost klubovima konstitutivnih naroda, zastupnicima u tim klubovima, da donošenje određenog zakona spriječe”, izvijestio je Pavković.

Potrebni mehanizam

I ne samo zakona, nego i drugih odluka. Predsjedatelj Doma naroda federalnog parlamenta smatra takav mehanizam zaštite naroda potrebnim i ne smatra ga manjkavim.

Radoje Vidović je rekao: “Ovaj mehanizam je neophodno zadržati i ubuduće, potrebno ga je i ojačati. Da bi neka pitanja uistinu morala dobiti konsenzus svih konstitutivnih naroda, naravno i ostalih”.

Profesor Ustavnog prava Nedim Ademović smatra, pak, preinake nužnima. Mehanizam se, kaže, nije puno ni koristio a svojim sadašnjim postojanjem umjesto osiguranja ravnopravnosti djeluje suprotno.

“Mislim prije svega na građane koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, jer oni kao zajednica, kolektivitet, nemaju mogućnost koristiti tu paletu političkih prava koja je pružena pripadnicima konstitutivnih naroda. Potrebno je to preispitati da bi se izbjegle krizne situacije do kojih smo došli”, ocijenio je Ademović.

Složena zemlja poput BiH mehanizme zaštite prava naroda ali i građana treba imati, slažu se analitičari.

No, kakve, što obuhvaćaju, kada se pokreću Dayton je ostavio otvorenim pitanjem koje je sada, u svakom pojedinačnom slučaju, prepušteno isključivo ustavnim sucima.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO