Vlada Srbije odbila prijedlog za Kosovo

Vlada Srbije jednoglasno je u ponedjeljak odlučila da odbije sporazum sa Prištinom i zatražila hitan nastavak dijaloga sa Kosovom uz posredovanje Evropske unije, javio je iz Beograda reporter Al Jazeere Marko Subotić.

Premijer Ivica Dačić je rekao da Vlada Srbije ne može prihvatiti principe koji su usmeno predočeni njenom pregovaračkom timu, jer oni ne garantiraju punu sigurnost, opstanak i zaštitu ljudkih prava pripadnika srpskog naroda na Kosovu.

Sporazum zasnovan na ponuđenim principima, dodao je Dačić, ne bi doveo do konačnog i održivog rješenja na Kosovu.

“Dosadašnjim učešćem u dijalogu i spremnošću na kompromis, Vlada Srbije je pokazala iskrenu rešenost da se postigne sveukupni dogovor”, rekao je Dačić.

Reporter Al Jazeere Đorđe Kostić javio je da Beograd odbija da se srpskim opštinama na sjeveru Kosova pripoje i one sa većinskim albanskim stanovništvom, čime bi bila promijenjena njihova etnička struktura.

Vlada Srbije ne prihvata ni da na sjeveru Kosova budu stacionirane oružane snage pod kontrolom Prištine.

Subotić je javio da je šefica diplomatije EU-a Catherine Ashton saopćila  da sa žaljenjem prima odgovor Vlade Srbije.

Ona je kazala da nije na EU da provodi sporazum, već da se Beograd i Priština dogovore o provođenju sporazuma u interesu naroda na Kosovu, pogotovo na sjeveru Kosova.

Ashton je izjavila kako se nada da će započeti diskusija koja će  uroditi plodom i doprinijeti svjetlijoj budućnosti svih koji žive u Srbiji i na Kosovu.

Stav SNS-a

Ranije u ponedjeljak, predsjedništvo Srpske napredne stranke (SNS) predložilo je Vladi Srbije ranije u utorak da ne potpiše sporazum sa Prištinom i da traži hitan nastavak dijaloga.

Lider SNS-a Vlade Srbije Aleksandar Vučić u ponedjeljak je izjavio da Srbiji nije jasno šta je to što treba prihvatiti, niti je dobila  jasne odgovore na niz svojih zahtjeva.

Pristalice desničarskih udruženja Dveri i Naši demonstrirali su u Beogradu, koji je oblijepljen posterima sa likovima Vučića i predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, na kojima piše “Srbija je mala zemlja koliki smo mi izdajnici”.

Subotić je javio da desničari smatraju kako bi Vučić i Nikolić bili veleizdajnici ukoliko potpišu sporazum s Prištinom.

“Beograd nije dobio odgovor na pitanje o prisustvu bezbednosnih snaga, niti jasne odgovore po pitanju obrazovanja, zdravstva i pravosuđa”, rekao je Vučić ranije u utorak  i dodao da Beograd traži apelacioni sud za Kosovsku Mitrovicu.

On ne očekuje negativnu reakciju Brisela, Washingtona ili Berlina na “odluku o nepotpisivanju sporazuma” već, umjesto toga,  “njihovu hitnu reakciju na zahtjev da se pregovori nastave”.

Srbija će odbiti potpisivanje sporazuma sa Prištinom jer se ne slaže sa dvije od osam ponuđenih tačaka. Beograd odbija da se srpskim opštinama na sjeveru Kosova pripoje i one sa većinskim albanskim stanovništvom, čime bi bila promijenjena njihova etnička struktura, javio je Subotić.

Vlada Srbije ne prihvata ni da na sjeveru Kosova budu stacionirane oružane snage koje kontrolira Priština.

Ponuda iz Brisela, Vučića je, kako kaže, veoma razočarala, jer ne uvažava ni minimum interesa Srbije, ali on navodi da put ka Uniji ne treba prekidati.
“Vidite li da se tresem od straha zbog budućnosti Srbije, a ne zbog toga jer znam ko će da bude kriv i odgovoran sutra kad bude bilo ‘a gde su vam plate, a gde su vam penzije”, rekao je Vučić.

“Šta je trebalo – kad sam došao u Srbiju iz Brisela, ‘dragi Srbi,  što sam odbio plan, ja sam zaslužan, slavite me kao heroja’, a za mesec dana – ‘majstore, gde su nam plate i penzije, a to što si ti tamo bio prkosan i inatan, a koliko si nam njiva o tome zaorao’.”

U Vladi navode da su u konstantnom kontaktu sa predstavnicima Evropske unije, ali Vučić priznaje da preko posrednika Beograd razmjenjuje poruke sa Prištinom.

Osam krugova pregovora

Odgovor Srbije bit će poslat do kraja dana, kada će dobiti i zvaničnu reakciju Brisela.

“Ne postoji nikakav ultimatum. Ne postoji Sudnji dan, niti scenario Prvog svetskog rata. Mislim da bi te histerične komentare trebalo da ostavimo sa strane”, rekao je Vincent Degert, šef EU delegacije u Srbiji.

“Moramo da se fokusiramo na stav koji nas vodi naprjied. Srbija u ovom procesu nije sama, ima mnogo prijatelja koji žele da je vide u EU-u. Koliko sam razumio, sve ono što je rečeno jutros, iz Vlade Srbije nisam čuo kategorično ‘ne’. Očekujemo da se naprave koraci napred.”

U Vladi Srbije očekuju da će pregovori sa Prištinom biti nastavljeni u istom formatu, pod pokroviteljstvom EU-a iako bi bilo bolje, kako kaže Aleksandar Vučić, da pregovore zapravo organiziraju Ujedinjeni narodi.

Srbijanski državni vrh je, nakon neuspjelih osam krugova pregovora s Prištinom, od Brisela dobio rok do utorka 9. aprila popodne da prihvatiti ili odbaci rješenje za Srbe na Kosovu koje nude kosovske vlasti uz podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Odbacivanjem ponude Srbija ostaje bez šansi da od Brisela u dogledno vrijeme dobije datum pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, dok bi, po ocjenama srbijanskog državnog vrha, prihvaćanjem prijedloga Prištine, Beograd donio odluku na štetu kosovskih Srba.

Tahiri: Autonomija poput RS-a je iluzija

Eventualni dogovor Prištine i Beograda  glavna je politička tema i na Kosovu, javlja reporter Al Jazeere Avni Ahmetaj.

Predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasniqi u ponedjeljak je izjavio da nije tragično ako Srbija ne prihvati sporazum sa Kosovom, pošto kosovska i srpska strana ni tokom prošlih pregovora u Rambuilletu i Beču nisu mogle da postignu dogovor. Isti stav dijele i opozicione partije Kosova.

“Politički spektar ovde je jedinstven u stavu da zajednica srpskih opština na Kosovu ne može imati izvršne nadležnosti, jer je to protiv Ustava Kosova, koji predviđa izvršne nadležnosti za centralne i lokalne vlasti, ali ne i za opštinske zajednice, a na čemu insistira srpska strana”, javio je Ahmetaj,

Ministrica evropskih integracija Vlora Citaku je izjavila da ako se ne postigne dogovor,  neće biti pobjednika, nego će svi izgubiti šansu za normalizaciju.

Premijer Kosova Hashim Thaci je nekoliko puta ponovio da kosovska delegacija tokom pregovora u Briselu  nije bila pod pritiskom evropskih zvaničnika da prihvati bilo kakav dokument koji nije u skladu sa Ustavom Kosova.

“Ako se ne postigne dogovor, situacija ostaje ista. Većina Srba na Kosovu zivi južno od reke Ibar i intergrisani su u kosovske instutucije, dok će na severu,  gde živi oko 30 hiljada Srba, nastaviti da rade paralelne strukture Republike Srbije”, javio je Ahmetaj.

.

Dakle, Priština za sada ne očekuje veliki pomak od dosadašnjeg zvaničnog stava  Beograda, a to je da se ne dozvole izvrsna ovlašćenja za zajednicu srpskih opština na Kosovu.

Lokalne vlasti na Kosovu, između ostalog, imaju ovlasti da predlažu komandira policije, tužioce i sudije u prvom nivou sudstva, obrazovanju, te nadležnosti u oblasti sekundarnog zdravstva, te kulturnog i vjerskog naslijeđa.

Ranije u ponedjeljak, Potpredsjednica kosovske Vlade Edita Tahiri rekla je da je autonomija za Srbe na Kosovu poput Republike Srpske iluzija, kao i da Beograd ne prihvata “nove realnosti”.

Ona je za bečki Standard rekla da je prištinski tim takvu vrstu autonomije kategorički odbio i dodala da Srbija treba da prihvati “nezavisno Kosovo” i da prestane da se “miješa u stvari drugih država”.

Prema njenim riječima, Beograd je “najprije potvrdio da će rasformirati ilegalne strukture na sjeveru, ali kada je trebalo doći do konačne odluke, više na to nije spreman”.

Tahiri smatra da je posljednja runda pregovora pokazala da je Srbija daleko udaljena od promjene načina razmišljanja i da nije spremna da odustane od “miješanja”.

Povodom navoda bečkog dnevnika da je beogradski tim u prošloj rundi dijaloga, zatražio da sudovi na sjeveru Kosova budu popunjeni srpskim sudijama, Tahiri je rekla da kosovski Ustav predviđa da sudije budu postavljene po etničkim kvotama i da ne može biti “političkog imenovanja pravosudnog osoblja”.

Zajednica srpskih opština, prema njenim riječima, može djelovati samo savjetodavno, koordinirajuće, ali ne sa izvršnim ovlaštenjima, jer treći nivo vlasti, pored centralnog i lokalnog, nije moguć.

Za razliku od medija, Tahiri tvrdi da pitanje prisustva kosovske vojske na sjeveru uopće nije bilo na dnevnom redu u Briselu.

Izvori: Al Jazeera i agencije