Novi zakon rješava stari crkveni spor

Sukob srpske i crnogorske pravoslavne crkve traje godinama u Crnoj Gori. Dok Srpska pravoslavna crkva crnogorsku ne priznaje, crnogorska od države traži da od srpske vrati, kako tvrde, njihovu imovinu. 

Crnogorska Vlada planira da do kraja godine uradi novi zakon o vjerskim zajednicama kojim će se, smatraju, riješiti sva sporna pitanja, izvještava Milica Marinović. 

Metalna crkva koju je mitropolija crnogorsko primorska 2005. postavila na vrh Rumije, iznad Bara godinama je predmet spora između crkve, drugih vjerskih zajednica i države.

Pod moratorijumom

Iako označena kao nelegalan objekat rušenje crkve je do daljnjeg pod moratorijumom.

Bar i Rumija u Crnoj Gori simbolizuju suživot tri vjere, pa tako postojanje crkve na vrhu planine koju su posjećivali svi, već osam godina izaziva podjele među građanima.

Crkvi na Rumiji se protive i pripadnici crnogorske pravoslavne crkve. Smatraju je simbolom, kako tvrde nadmoći velikosrpskih političkih ideja.U SPC-u kažu da je samo riječ o obnovi nekadašnje crkve.

Dvije crkve u sukobu su već godinama, od kada je dio sveštenstva odlučio da, kako tvrde, vrate identitet crnogorske crkve.

“Mislim da se ti odnosi nikada neće riješiti. Oni nama ne samo odriču nego odbijaju svaku vrstu dijaloga, i on se neće uspostaviti sem ako ne bude posredovala vlast ili EU”, kaže Stevo Vučinić, potpredsjednik Savjeta mitropolije SPC. 

Velibor Džomić, koordinator pravnog Savjeta Mitropolije SPC objašnjava: “Nijedna pravoslavna crkva takvu jednu organizaciju na čijem su čelu bivši raščinjeni sveštenici koji su prije toga bili sveštenici srpske, ruske, grčke i drugih pomjesnih crkava, nema osnova da ih prizna. Oni jedino mogu da se posle pokajanja vrate u crkvu, da budu obični vjernici, članovi, nikako u svešteničkom dostojanstvu.”

U Crnoj Gori na snazi je zakon o vjerskim zajednicama iz 1977. godine koji treba da se mijenja.

Crnogorska pravoslavna crkva od države traži da se imovina tj. manastiri i zemlja koju koristi srpska crkva vrati Crnoj Gori.

“To što neko misli da će nakon donošenja tog zakona koji mora da uredi pravni položaj crkvenih i vjerskih zajednica, ne da određuje njihov identitet, da donosi nove zakonske propise koji bi oduzimali imovinu samo jednoj crkvi ili vjerskoj zajednici, taj je duboko u sukobu i sa ustavom, i sa zakonodavstvom i sa međunarodnim konvencijama”, govori Džomić.

Jasan pravni položaj

Suad Numanović, ministar manjinskih i ljudskih prava CG, otkriva: “Novina će biti prihvatanje sadašnje situacije, uređenja naše države, odnosa nemiješanja prema vjerskim zajednicama, njihovog jasnog pravnog položaja, a u skladu sa novim zakonskim rješenjima svakako i rješavanje crkvene imovine.”

Novi zakon koji tretira pitanje vjerskih zajednica treba da se usvoji do kraja godine.

Očekuje se i potpisivanje sporazuma sa pravoslavnom crkvom, kakav država već ima sa Svetom stolicom, islamskom i jevrejskom zajednicom.

Izvor: Al Jazeera


Reklama