Spor Zagreba i Podgorice zbog Boke Kotorske

Nakon što je sa Slovenijom postigla dogovor da se pitanje granice u Piranskom zaljevu riješi arbitražom, Hrvatska ima otvorena granična pitanja i s drugim državama bivše Jugoslavije.

Sa Crnom Gorom sporna je Prevlaka, gdje je već 11 godina na snazi privremeni režim.

Crnogorski parlamentarni odbor za međunarodne odnose nedavno je donio zaključak prema kojem će Podgorica insistirati na kontroli ulaza u Bokokotorski zaljev.

No, čini se da za hrvatsku stranu tako nešto nije prihvatljivo.

Poluotok na ulazu u Boku Kotorsku je predmet spora između Crne Gore i Hrvatske još od devedesetih godina prošlog stoljeća.

Protokol o privremenom režimu kojim je kopnena oblast pripala Hrvatskoj, a priobalni pojas Crnoj Gori, dok su ophodnje na moru zajedničke potpisan je 2002. godine.

Mješovita komisija osnovana je prije pet godina i ona priprema pravni postupak razgraničenja pred Međunarodnim sudom UN-a u Haagu.

Jasni aspekti

No, iz crnogorskog parlamenta stiže zahtjev za kontrolom ulaska u bokokotorski zaljev. Jer, pojašnjavaju, Podgorica želi razgraničenje i na moru i na kopnu.

„Smatramo da za to postoje jasni istorijski, geografski, kulturološki, međunarodno pravni i mnogi drugi aspekti koji potvrđuju to naše stanovište. Mislim da će to biti predmet rada mješovite komisije koja će, u saradnji s kolegama iz Hrvatske, predočiti naše argumente zašto treba da dođe do razgraničenja i na kopnu i na moru“, navodi Milan Knežević, član Odbora za međunarodne odnose.

Zahtjev crnogorskog parlamentarnog odbora službenim putem nije stigao u Zagreb, ali jest putem medija. U hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova su rezervirani.

„Voljela bih to ne komentirati. Ono što je važno je to da su i jedna i druga država u dosadašnjim razgovorima potvrdile svoju privrženost međunarodnom pravu, da pitanja razgraničenja između naših dviju država se regulira u skladu s pravilima i načelima međunarodnog prava“, izjavila je pomoćnica ministrice vanjskih poslova Andrea Metelko-Zgombić.

Ono što se diplomatskim rječnikom ne izgovara, reći će pravni stručnjak. Profesor Pravnog fakulteta u Rijeci Vladimir Đuro Degan kaže kako je međunarodno pravo jasno – Hrvatska ima dio obale unutar Boke i iz toga sve proizlazi.

„Obala svake države generira u svom produžetku teritorijalno more, a teritorijalno more je dio nacionalnog teritorija svake države. To je hrvatski teritorij, dakle, kontrola mora biti hrvatska“, ističe on.

Najvažnije pitanje

Hrvatska se pouzdaje u Međunarodni sud u Haagu. Kada bi postupak mogao početi, ne zna se.

„Države vole uzeti sebi malo vremena u rješavanju takvih izuzetno važnih pitanja, a pitanje razgraničenja je jedno od najvažnijih pitanja za svaku državu. I zato ja bih rekla da ne treba žuriti“, navodi Metelko Zgombić.

U rješavanju tih pitanja od strane Hrvatske, uskoro članice Evropske unije, ne bi trebalo biti ucjena na evropskom putu Crne Gore.

„Ne bih to Hrvatskoj iz sveg srca preporučio, jer ćemo vidjeti da ni Slovenija nije ništa postigla. Dakle, treba i u Crnoj Gori i u Srbiji i u BiH gledati buduće članice Vijeća Europe. To su najzdravija i najdugoročnija rješenja“, kaže Dogan.

Novinarka Al Jazeere iz Zagreba Marina Kiseljak kaže kako bi države iz odnosa Hrvatske i Slovenije trebale naučiti još nešto: problem treba riješiti bilateralno ili u Haagu i svakako izbjeći međunarodnu arbitražu, jer ona košta.

„I Hrvatska i Slovenija platile su je i plaćat će je nekoliko milijuna eura“, dodala je.

Izvor: Al Jazeera