Putinov ukaz i ruska imovina u Crnoj Gori

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina tamošnji političari obavezni su do prvog juna zatvoriti račune u stranim bankama i prodati imovinu izvan Rusije.

U Crnu Goru su od 2008. uložene stotine miliona eura ruskog kapitala, pa se postavlja pitanje hoće li Putinov dekret utjecati na povlačenje ruskih investicija ili promjene na crnogorskom tržištu nekretnina.

Dok u Crnoj Gori ne očekuju da se tako nešto desi, analitičari smatraju da bi moglo doći do promjena.

Bilboardi na ruskom jeziku neizostavan su prizor duž cijelog crnogorskog primorja, na kojem se uglavnom reklamiraju luksuzne nekretnine.

Glavni kupci su bogati Rusi koji su do sada u vile, stanove i poslovne prostore u Crnoj Gori investirali stotine miliona eura.

Kako iz Podgorice izvještava reporterka Al Jazeere Milica Marinović, prema podacima Uprave za nekretnine čak četvrtina svih nekretnina u Budvi pripada strancima. Međutim, koliko od toga pripada Rusima – nema podataka.

„Da li će ruski kapital zbog Putinove naredbe početi da se povlači, nije poznato. Malo ko želi i da priča o tome“, kazala je naša novinarka.

Neutvrđen broj Rusa

Ana Nives Radović, ekonomska analitičarka, tvrdi da nije sigurno koliko ruskih zvaničnika posjeduje nekretnine u Crnoj Gori.

„Mi samo znamo kao građani i neko ko je prisutan da je Rusa jako veliki broj, naročito u Budvi, ali nismo sigurni koliko od njih su ti zvaničnici i koliko njih ima nekretnine i od koliko njih se zahtjeva da prodaju ovo“, kazala je ona.

U agencijama za nekretnine kažu da u posljednjih nekoliko mjeseci nije bilo povećane prodaje nekretnina u ruskom vlasništvu.

„Kod nas nema takvog interesovanja, čak štaviše, kod nas postoji interesovanje za kupovinu placeva, znači baš neka malo veća ulaganja“, rekla je Nada Božević iz agencije za nekretnine Galeo.

Destabilizacija tržišta

U crnogorskoj Vladi ne strahuju da će Putinov ukaz otjerati ruski kapital iz države.

„Ne zebem da će se greškom Crne Gore dogoditi da bilo koji investitor ode, vrlo se trudimo da stvaramo bolje uslove, a bilo bi nam drago da ruski i drugi investitori ostanu ovdje da ulažu svoj novac i pomažu nam da nastavimo naše razvojne projekte. Ja se nadam da će tako i biti“, istakao je Milo Đukanović, crnogorski premijer.

Ekonomisti, međutim, smatraju da bi jedna od mogućih posljedica ukaza predsjednika Rusije mogla da bude destabilizacija tržišta nekretnina u Crnoj Gori.

„Ukoliko se dokaže da veliki broj Rusa koji su u Crnoj Gori vlasnici nekretnina ima potrebu da ih proda, ukoliko budu primorani da to urade u što kraćem roku, nudiće ih po vjerovatno nižoj cijeni od one po kojoj su je kupili i kada imate veliku ponudu po nižim cijenama to može da destabilizuje tržište nekretnina“, smatra Radović.

U odnosu na Hrvatsku, gdje je do 2009. bila zabranjena prodaja stanova i kuća strancima, u Crnoj Gori nije bilo slične regulative, pa je tokom godina značajan dio obale završio u rukama stranih investitora.

Izvor: Al Jazeera