Mnogi zakoni u Srbiji se ne primjenjuju
Usklađivanje zakona sa standardima Evropske unije jedan je od glavnih zadataka koji i Srbija mora ispuniti na putu ka evropskim integracijama.
Ipak, iako je najveći broj zakona usklađen sa evropskim normama, u Srbiji se mnogi moderni propisi i dalje ne primjenjuju, a više je razloga za to, javlja iz Beograda reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.
Od planirane 1.172 mjere, Srbija je u posljednjih pet godina u procesu evropskih integracija usvojila 1.030, odnosno gotovo 90 posto.
Međutim, neki zakoni nisu primjenjivi. To za Zakon o zaštiti potrošača tvrde udruženja potrošača .
Nema roka za reklamaciju
Kao primjer navode član Zakona koji za reklamaciju robe ne propisuje rok, što dovodi do pometnje i među kupcima i među trgovcima.
“Kad imate negde neodređen termin, ne možete da se uhvatite za nešto i po osnovu toga tražite, jer je potrošacu za klimu možda primeren rok dva meseca, a trgovcu mesec dana, tako da smo tražili da se taj rok odredi što je više moguće”, kaže Ana Opalić iz Centra za zaštitu potrošača.
“Sam mentalitet ljudi u Zapadnoj Evropi je malo drugačiji. Ovde potrošač ne zna svoja prava i ako zna, gleda da ih zloupotrebi, tako da su trgovci na taj način malo oprezniji.”
Osim Zakona o potrošačima, primjedbe mogu da se čuju i za mnoge druge zakone. Među njima je i Zakon o pravosudnoj akademiji, Zakon o železnici…
“Više je razloga zbog kojih su neki moderni zakoni u Srbiji još neprimenjivi. Jedan od glavnih je nepostojanje mehanizama za njihovo sprovođenje.
Nekada je to zbog nedostatka podzakonskih akata , a često se se dešava i da su zakoni neusklađeni”, javlja Milutinović.
Bez zakona nema institucija
Do neusklađenosti propisa, ukazuju pravnici, dolazi i zbog toga što novi zakoni podrazumijevaju i nova ulaganja, što prema riječima Nemanje Nenadića iz Transparentnosti Srbija, obično nije slučaj.
“Veoma često se norme evropskog zakonodavstva prenose u naš pravni sistem nekritički, bez razmatranja šta mi imamo u sistemu i kako će doći te pravne norme u naš pravni sistem”, kaže on.
“Jedan od razloga što je situacija takva kakva je jeste i što se javne rasprave u sprovođenju zakona ne organizuju kako treba, kao što je pokazalo istraživanje Transparentnosti.”
Vladimir Međak iz Kancelarije za evropske integracije objašnjava da je donošenje zakona prvi korak u zakonodavnim promjenama. Nakon toga slijedi institucionalna izgradnja i jačanje sudskog sistema.
“Vi ne možete da gradite institucije bez zakona, u početku naravno treba predvideti prelazne rokove, dok institucija ne stane na noge, ali suština je procesa da u početku postoje rupe, ali se one u jednom trenutku zapuše, ali vi ne možete da krenete u ceo sistem dok se ne donese novi zakon”, kaže Međak.
Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, pred Srbijom je najviše posla – i po pitanju zakonodavstva i po pitanju institucija – ostalo u oblastima poljoprivrede, pravosuđa, životne sredine i finansijske kontrole.
Izvor: Al Jazeera