Milanović o Ini, radnici demonstriraju

Premijer Hrvatske Zoran Milanović izjavio je u četvrtak da u ovom trenutku nema nikakvih formalnih razgovora s mađarskom kompanijom MOL oko INA-e, dok su sindikalisti demonstrirali na zagrebačkom Trgu sv. Marka kako bi upozorili na nužnost očuvanja i opstanka te kompanije.

Milanović se osvrnuo na, kako je rekao, “špekulacije koje su se pojavile oko INA-e”, na početku sjednice Vlade, nakon što je Poslovni dnevnik objavio vijesti kako mađarski MOL traži hitne pregovore o novom dioničarskom ugovoru u hrvatskoj kompaniji.

U izvještaju se navodi da je mađarska kompanija spremna na ustupke za potpunu vlasničku kontrolu nad INA-om.

“Neću ni ovom ni nekom sljedećom prilikom reći – obratite se bivšoj Vladi i onima koji su pregovarali, a koji su sada pred Sudom, jer to kao ne smijem reći kao premijer. Jer naš je zadatak te probleme rješavati u interesu kompanije i interesu hrvatske države kao dioničara od 45 posto, da znamo što ćemo s tim donicama”, rekao je Milanović.

Razvojni projekti

Prema navodima Poslovnog dnevnika, MOL od Vlade traži hitno rješavanje suvlasničkih odnosa u INA-i. Navodi se da je MOL pismeno zatražio službeni početak pregovora i nove ugovorne odnose za hrvatsku kompaniju, a ti bi pregovori trebali početi do kraja maja. Po pisanju tog lista, mađarska kompanija je spremna na ustupke za potpunu vlasničku kontrolu nad INA-om.

Milanović je podsjetio na to da je u rebalansu budžeta uračunat, prema dogovoru s dioničarima, dio profita INA-e koji će biti uključen u razvojne projekte u budžetu.

“Mađarska strana želi pregovarati. Mi, naravno, razgovaramo cijelo vrijeme, ali razgovori na kraju nikog ne obvezuju, jer nema nikakvog formalnog dogovora niti je itko u ime Vlade i države kao dioničara ovlašten preuzimati bilo kakve obveze”, rekao je on.

Pritom je istaknuo kako danas, za razliku od nekoliko prijašnjih godina, nema svađa. Prethodnih su se godina, kazao je, uglavnom svađali i prepucavali preko medija predsjednik Nadzornog odbora i predsjednik Uprave INA-e, “kao da su u različitim kompanijama i kao da vode neki rat 1848, a ne zajedničku kompaniju”.

“Danas to nije slučaj, danas se normalno razgovara. A što će na kraju biti to ćemo vidjeti”, poručio je.

Dodao je kako u ovom slučaju postoji i opterećenje zbog sudskog procesa protiv bivšeg premijera Ive Sanadera vezano uz nezakonitosti u dogovorima u vezi s prenosom dionica i plinskog poslovanja INA-e. “To je ogroman teret koji imamo”, upozorio je Milanović, dodavši da od toga ne mogu pobjeći ni on ni njegovi saradnici.

On je naglasio da Ina, istovremeno, mora nastaviti raditi, “disati, ostvarivati profit”.

“Moramo odlučiti što ćemo sa svojim dionicama, 45 posto, na koje prava imamo i sve je to predmet razgovora i možda, u nekoj fazi, pregovora”, dodao je Milanović.

Rekao je kako razumije protest radnika INA-e, dodavši kako se svako “bori za svoje interese i ono što misli da su njegova prava”.

Klubovi zastupnika Hrvatskih laburista i HDSSB-a zatražili su u Saboru da se Vlada očituje na zahtjeve sindikata INA-e.

Klubovi optužuju Vladu da nacionalnu naftnu kompaniju prepušta “grabežljivom kapitalu” na štetu radnika i države.

INA-om upravlja strani vlasnik, a država se ponaša kao da ih se INA ne tiče i kao da im je svejedno koliko će tamo ljudi raditi, rekao je laburist Branko Vukšić.

Podsjetio je kako su u trenutku ulaska MOL-a u INA-i radile 43.000 radnika, a sada ih je tamo 12.000.

“Ako se ovako nastavi, njihov broj spast će na pet, pa na dvije tisuće, a što će učiniti Sabor i Vlada, jer mi smo suvlasnici INA-e”, rekao je Vukšić.

Upravljanje državnom imovinom

Vlada je na sjednici, također, prihvatila Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u državnom vlasništvu u razdoblju od 2013. do 2017. godine.

Prema riječima potpredsjednika Vlade Nevena Mimice, strategija obuhvata sve oblike državnog vlasništva i način na koji bi država trebala upravljati tim vlasništvom.

Prema Eurostatu, državna imovina Hrvatske procjenjuje se na najmanje 31 milijardu eura, po čemu je peta u Evropi, iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske, ali tom se imovinom ne upravlja dobro niti država od nje ima primjerene prihode, rekao je Mimica.

Mimica pritom spominje Finsku i Švedsku, koje ostvaruju između dva i četiri posto bruto društvenog proizvoda prihodima od državne imovine, dok je to u Hrvatskoj 0,7 posto.

Strategija ne predviđa prodaju i privatizaciju prirodnih resursa i trgovačkih društava od strateškog značaja, naglašava Mimica.

Njom se planira prodaja državnih udjela u više od 400 kompanija, u kojima država ima sitne udjele.

Što se tiče nekretnina, Mimica upozorava na to da je 40 miliona kvadratnih metara država prenijela u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, ali da to nije donijelo mnogo koristi, što se posebno odnosi na brojne preduzetničke zone koje nisu polučile planirane rezultate.

Milanović je rekao da je Vladin prijedlog strategije odgovor onima u Saboru koji kritiziraju Vladu da prodaje imovinu, a nema strategiju.

Napomenuo je da odluke o privatizacijama nekih preduzeća u državnom vlasništvu nisu stvar strategije.

“Oni govore o Svetom pismu, ali ono je samo skriptura”, rekao je Milanović, poentirajući da strategija nisu Deset zapovijedi, nego Sveto pismo kao širi pojam.

Milanović je upozorio i na to da, kad nešto “ide na bubanj”, kako spominju politički suparnici, znači da propada ili da se likvidira, ali da preduzeća predviđena za prodaju ne idu na bubanj, već je riječ o prodaji po dobroj cijeni.

Milanović tvrdi da ima zainteresiranih kupaca koji, kako je rekao, “nude dosta i vuku za rukav”.

Linić, ipak, ističe da su prihodi od državne imovine u Hrvatskoj skromni, jer je država mnogim trgovačkim društvima radi njihove konkurentnosti davala prioritetne koncesije uz niske naknade.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO