Tužitelji: Osuditi Karadžića za genocid u BiH
Tužilaštvo međunarodnog suda u Hagu zatražilo je od Žalbenog vijeća da poništi prvostepenu odluku, kojom je bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić na polovini suđenja oslobođen optužbi za genocid nad nesrbima u sedam općina u BiH, izuzev Srebrenice.
Karadžićeva odbrana, nasuprot tome, ocijenila je da je prvostepeno vijeće donijelo ispravnu odluku kako nema dokaza da su srpske snage pod Karadžićevom vrhovnom komandom u tim općinama 1992. počinile genocid nad nesrpskim stanovništvom, prenosi agencija Fena.
Raspravno vijeće Haškog tribunala je 28. juna 2012, nakon što su tužitelji okončali izvođenje dokaza, oslobodilo Karadžića optužbe za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Prema toj odluci tužitelji nisu dokazali da su zločini srpskih snaga u tim općinama, uključujući progon i istrebljenje, počinjeni s “genocidnom namjerom” da se Bošnjaci i Hrvati “unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe”.
‘Pogrešna odluka’
Tokom rasprave o žalbi koju su uložili na tu odluku tužitelji su tvrdili da je ona pogrešna i da su izveli dovoljno dokaza ne samo o teškim zločinima u općinama, nego i da su zlodjela bila posljedica Karadžićeve “genocidne namjere”.
Tužilac Alan Tieger naglasio je kako je dokazano da su srpske snage 1992. u sedam bosanskih općina počinile sve elemente genocida, masovna ubistva, nanošenje teških fizičkih i psihičkih povreda i stvaranje nepodnošljivih uvjeta za opstanak cijele etničke grupe ili njenih dijelova.
Tieger je podsjetio na teška zlodjela počinjena u logorima Omarska i Keraterm te progon skoro cijelog bošnjačkog stanovništva iz prijedorske općine.
Kazao je da su “tijela 5.000 Bošnjaka bačena u okno rudnika”, nakon čega su srpski zvaničnici “razmatrali da li da ih samelju ili spale”.
Kao rezultat, predratni udio Bošnjaka u ukupnom stanovništvu od 42 posto poslije rata smanjen je na jedan posto.
Karadžićevu “genocidnu namjeru” tužilac je ilustrirao citirajući njegovu izjavu iz Skupštine BiH iz oktobra 1991: “Nemojte misliti da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako dođe do rata.”
Negiranje genocida
Optuženi Karadžić rekao je ne samo da on nije kriv “nego (da) niko nije kriv za genocid, jer genocida nije bilo”.
Preostalih 10 tačaka optužnice terete Karadžića za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Odluku da li će Karadžiću na teret ponovo staviti optužbu za genocid u sedam općina Žalbeno vijeće suda u Hagu donijet će naknadno, prenosi BIRN – Justice Report.
Izvor: Agencije