Hrvatska brendira proizvode za EU

Prije ulaska u Evropsku uniju, Hrvatska je zaštitila 12 svojih autohtonih prehrambenih proizvoda. No, ta zaštita vrijedi samo na hrvatskom tržištu.

Istu proceduru proizvodi tek trebaju da prođu u Evropskoj uniji. Mogu dobiti oznake izvornosti, geografskog porijekla ili tradicionalnog ugleda.

Reporterka Al Jazeere Ivana Brkić posjetila je porodicu u Baranji, koja je zaštitila baranjski kulen.

Porodica Matijević iz Suze u Baranji kulen radi na tradicionalan način.

Počeli su s dva kulena godišnje, a danas proizvode dvije hiljade komada.

Lokalni kulen

Zaštitili su ga na nivou Hrvatske, po oznaci geografskog porijekla. Istoj se oznaci nadaju i u Evropskoj uniji.

“Primjerice, pršut se radi diljem Mediterana, ali kulen je lokalan i definitivno ga je trebalo zaštititi”, kaže Hrvoje Matijević, proizvođač baranjskog kulena.

Zaštićeni artikli

Osim baranjskog kulena, zaštićenu oznaku geografskog porijekla u Hrvatskoj imaju i virovitička paprika, dalmatinski, drniški, te krčki pršut, lički krompir, meso zagorskog purana, te poljički soparnik.

Oznaku izvornosti na nivou Hrvatske nose ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, ogulinski kiseli kupus, varaždinsko zelje i istarski pršut.

Hrvatska je dosad zaštitila 23 jaka alkoholna pića i vina. Među njima su poznati Dingač i Plešivica, te rakije – poput travarice i loze.

Procedura je trajala dugo, čak pet godina. Bilo je potrebno prikupiti dokumentaciju, obaviti analize i platiti skup proces. Baranjski kulen uspjeli su zaštititi tek prošle godine.

“Zasad, međutim, nije zaštićeno niti jedno hrvatsko tradicionalno jelo, kao što su slavonski čobanac, zagorske štrukle ili međimurska gibanica”, kaže reporterka Brkić.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je proces složen i dugotrajan.

“Mi smo tu nadležnost i postupak započeli 2003. I na nivou EU takvi procesi traju po pet godina”, kaže Jelena Đugum, voditeljica Službe za označavanje kvalitete proizvoda u Ministarstvu.

Ako se zaštiti na nivou Unije, baranjski kulen će se bolje brendirati na tržištu od 500 miliona potencijalnih potrošača.

Slovenija je, primjerice, u tri kategorije zaštitila 16 proizvoda i jela, a Italija čak 251.

Baranjski kulen jedan je od malobrojnih hrvatskih proizvoda, koji bi mogao ući u to odabrano društvo.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Prvog jula  Hrvatska ulazi u Evropsku uniju, napušta CEFTA-u – srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini. Time će najviše biti pogođene hrvatske prehrambeno-poljoprivredne kompanije, koje sa nižim carinama ili bez njih posluju sa članicama te trgovinske organizacije. Rezultati pregovora koji se vode o zadržavanju povoljnijeg tretmana još nisu poznati. No, neke hrvatske tvrtke nisu ih htjele […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO