Jeremić za AJB o reakcijama na debatu

Nakon niza negativnih reakcija na debatu o radu međunarodnih krivičnih sudova, koju je organizirao Vuk Jeremić u Ujedinjenim narodima u New Yorku, diplomata iz Srbije u razgovoru za Al Jazeeru komentira dan u sjedištu ove institucije.

“Dan je bio izuzetno zanimljiv, ovo je najveća debata u istoriji javnih rasprava u Generalnoj skupštini, prijavile su se 82 zemlje da iznesu svoj zvaničan stav, 49 je bilo govornika, to je najveći broj zabeležen u istoriji UN-a, ovo je očigledno važna tema. O ovome dosad nije bilo diskutovano, očigledno je to delikatno pitanje, imali smo izuzetno zanimljiva izlaganja, ona su bila uglavnom kritična kad je u pitanju rad Tribunala,  ne samo kad je riječ o sudu za Jugoslaviju, već i sudu za Ruandu”, kaže Jeremić.  

On smatra da je postignut uspjeh, te da nema boljeg mjesta za pokretanje debata od sjedišta UN-a. Na kritike o jednostranosti, on odgovara: “Mnogi ne žele da čuju kritične tonove kad je reč o međunarodnom pravosuđu, no to je pre svega njihov problem”.

Jeremić je kazao da je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić govorio uglavnom o Haškom tribunalu i o disbalansu kazni izrečenih za zločine nad Bošnjacima, Albancima i Hrvatima s jedne, i nad Srbima s druge strane.

“Za zločine počinjene u ratu nad drugim narodima su izrečene izuzetno velike kazne. Za zločine počinjene nad Bošnjacima, kosovskim Albancima i Hrvatima – kumulativno je izrečeno preko 1100 godina kazne. Za zločine nad Srbima kumulativna kazna iznosi svega 50 godina, a brojevi žrtava na jednoj i na drugoj strani nisu u tom disbalansu 1:10”, ocijenio je on.

Za Al Jazeeru je komentirao odluku Željka Komšića da ne putuje na sastanak u Beograd, kao i razloge što predstavnicima žrtava nije bilo dozvoljeno da govore. (više u videu…)

Komšić ne ide u Beograd

Član predsjedništva BiH Željko Komšić neće prisustvovati bilateralnom sastanku s državnim vrhom Srbije koji bi trebao biti održan 23. aprila u Beogradu.

U pisanoj izjavi za medije, Komšić je naveo da zbog više puta iznesenih stavova predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, koji se mogu smatrati klasičnim miješanjem u unutrašnja pitanja BiH te prizivanje raspada BiH kao države, ponovljenih čak i u New Yorku, Komšić ne vidi nikakvu svrhu susreta u Beogradu.

Komšić navodi da je BiH pokazala želju da do tih susreta dođe, što je srbijanski vrh shvatio na pogrešan način.

Stoga Komšić ne vidi potrebu za odlazak u Beograd kao ni za trilateralni susret u Ankari, prenijela je Fena.  

Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić izvedena je u srijedu iz sale u kojoj se održava javna debata o radu međunarodnih krivičnih sudova, jer je tokom govora predsjednika Srbije Tomislava Nikolića pokušala držati transparent na kome je pisalo “Republika Srpska, genocidna tvorevina”.

Ona je skupu prisustvovala u svojstvu posmatrača, na poziv predsjednika Jeremića i nije imala pravo da se obraća. 

Dok je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić govorio, ona je otkrila majicu sa natpisom Srebrenica i pokušala da podigne transparent na kome je pisalo “Republika Srpska, genocidna tvorevina “, ali su joj tada prišli pripadnici obezbjeđenja UN-a i izveli je iz sale.

Subašić je poslije toga ispraćena iz zgrade UN-a i nije joj dozvoljeno da u njoj boravi.

Predsjednik Srbije tokom ovog incidenta nije prekidao govor.

Nikolić oštro o radu Tribunala

Nikolić je u svom govoru oštro kritikovao Haški tribunal, ocjenjujući da taj Sud nije pomogao, već samo odmogao pomirenju u bivšoj Jugoslaviji.

Nikolić, koji je govorio više od pola sata, suđenja u Hagu uporedio je s inkvizicijom, optužio je Haški sud za pristranost prema srpskom narodu, Srbiji i srpskim optuženicima tvrdeći da postoji “atmosfera linča prema svemu što je srpsko” te da je taj Sud “odmogao pomirenju” i da “selektivna pravda ne pridonosi miru i stabilnosti”. “Možda je sve bila uvertira za otimanje Kosova”, zaključio je on, prenosi Hina. 

“Srbija i ja spremni smo da ne čekamo 70 godina da bismo se pomirili sa komšijama sa kojima smo nekada živeli u istoj državi ili sa kojima, mislim na Kosovo i Metohiju, i danas živimo u jednoj zemlji. Duboko sam uveren da je Haški tribunal odmogao kada je taj proces u pitanju i da ga je, verovatno, nepotrebno odložio na naredna pokolenja. Svakako ga je, u velikoj meri, usporio i otežao”, kazao je Nikolić. 

“Nikolić kao da je govorio 1990-ih godina, a ovo nisu moje riječi, već diplomata iz EU ovdje u UN-u, koji su rekli da ne mogu vjerovati šta su čuli od Nikolića, te da taj govor pripada prošlosti i da neće doprinijeti dobroj slici Srbije u međunarodnim vodama te da će vjerojatno poremetiti odnose sa susjedima u regiji”, izvještava Ivica Puljić, novinar Al Jazeere koji prati debati u zgradi UN-a u New Yorku.

Naš reporter javlja da je iz srpskih diplomatskih izvora saznao da je Vuk Jeremić pokušao uvjeriti Nikolića da ne održi ovakav govor, već da se prilagodi, no predsjednik Srbije je to odbio. 

Naš reporter javlja da se ova debata, inače, održava u daleko manjoj, konferencijskoj sali u zgradi, nego inače, jer za nju nije bilo mnogo zainteresiranih, te da je i samo njeno zakazivanje od samog početka veoma kontroverzno. 

Iako je Jeremić najavio skup kao raspravu na “visokom nivou”, jedina dva predsjednika su predsjednik Srbije i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a jedina dva ministra su ministri pravosuđa Namibije i Ruande, javlja Hina.

Ostale zemlje koje su se prijavile za raspravu predstavljene su na nivou stalnih predstavnika pri UN-u ili njihovih zamjenika.

Bitan ‘službeni dokument’

Refik Hodžić, direktor komunikacija u Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu, koji prisustvuje debati u New Yorku, komentira za Al Jazeeru samo zasjedanje debate:

“Sam Vuk Jeremić je na Twitteru nakon [oslobađajuće] presude [hrvatskim generalima] Gotovini i Markaču rekao da će učiniti sve da našteti, kako je rekao, međunarodnim kriminalcima iz Tribunala. Otada je jasno da je on, zakazujući ovu raspravu i organizirajući je na ovaj način, na današnji dan, učinio sve da bi na neki način podrio rad Tribunala u Hagu. U jednoj raspravi između mene i njega, rekao mi je da, bez obzira šta se desilo na debati, on želi da nakon sjednice ostane službeni dokument UN-a koji će na drugačiji način govoriti o Tribunalu.”

Na početku javne debate o radu međunarodnih krivičnih tribunala i njihovoj ulozi u pomirenju,  generalni sekretar Ban Ki-moon je u sjedištu UN-a istakao da “podrška tribunalima i sudovima znači poštovanje, a ne dovođenje u pitanje njihove nezavisnosti, nepristrasnosti i integriteta”, kao i “provođenje njihovih odluka”.

“To također znači zaštiti tribunale od od onih koji žele da potkopaju nihov rad iz razloga koji su vezani više za politiku nego za pravosuđe”, naglasio je Ban.

“Želim da podsjetim da čak i kada se presudi da određena osoba nije počinila zločin, naročito ukoliko se takav nalaz zasniva prvenstveno na tehničkim razlozima – to nije isto kao da je donijeta presuda da nije bilo zločina,” rekao je Ban.

U debati je učestvovao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović na samom početku. Prema njegovim riječima, još je rano objektivno ocijeniti rad ad hoc sudova, kao relativno novih mehanizama, ali mnogi pripadnici tri konstitutivna naroda BiH nezadovoljni su radom Haškog tribunala.

Vilović o Nikolićevom govoru

“Mnogi pripadnici sva tri konstitutivna naroda BiH su nezadovoljni radom Haškog tribunala i vjeruju da on kažnjava samo pripadnike njihovog naroda, ali je svima zajedničko opredjeljenje da svi zločini koji su počinjeni tokom rata na teritoriji BiH moraju biti procesuirani, njihovi počinioci propisno kažnjeni, a društvo zadovoljeno”, izjavio je on, prenosi Tanjug. 

Hrvatski predstavnik Ranko Vilović, osvrćući se na prethodne govornike s područja bivše Jugoslavije, poručio je kako se čini da istina i pravda nisu vrijednosti zbog kojih je debata organizirana, a o Nikolićevim tvrdnjama kazao je kako “ne korespondiraju s činjenicama i da Hrvatska nije s njima suglasna”, javlja Hina. 

Predstavnik Rusije Vitalij Čurkin kazao je kako međunarodni kazneni sudovi mogu dati doprinos pomirenju samo ako su nepristrani i depolitizirani. ICTY je tome negativni primjer, kazao je Čurkin i dodao da on “ne predstavlja priču o uspjehu”. Ruski predstavnik ocijenio je da je “nonšalantnost” kojom je donesena pravomoćna presuda Gotovina-Markač “šokantna”.

“Etničko čišćenje gurnuto je u stranu” i “pravda nije izvršena”, kaže Čurkin, koji smatra i da oslobađajuća presuda Ramushu Haradinaju predstavlja amnestiranje zločinačkog ponašanja jedne strane. “Vijeće sigurnosti mora pomoći ovom tijelu da se iz toga izvuče”, prenosi Hina Čurkinovo stajalište. 

Jordan podržava žrtve rata u BiH

Jordanski ambasador pri UN-u, princ Zeid Al-Hussein, izjavio je ranije da će bojkotirati debatu, jer nisu obuhvaćene i žrtve rata u Bosni i  Hercegovini, pošto će, najvjerovatnije, biti kritiziran Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

“Moja delegacija bojkotira sjednicu zbog osjećaja ozlojađenosti pošto predsjednik Generalne skupštine eksploatira svoju poziciju u cilju pokretanja nezasluženog napada protiv Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju”, rekao je jordanski ambasador i dodao: “Vjerujemo da je naša dužnost da se stvori prostor da se čuje glas žrtava rata u Bosni.”

Ambasador Jordana, koji je bio pripadnik mirovnih snaga UN-a u BiH, a od 2002. do 2005. i prvi predsjednik Skupštine država-strana za Međunarodni krivični sud, ohrabrio je i druge zemlje da bojkotiraju debatu u Generalnoj skupštini UN-a, prenosi AP.

Ambasador Lihtenštajna izrazio je, također, zabrinutost da Jeremić “eksploatira Generalnu skupštinu UN-a za svoje vlastite političke ciljeve, a jasno je da predsjednik tog tijela to ne bi to trebao raditi”.

Meron bojkotira debatu

Theodor Meron, Predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), ranije je za Al Jazeeru obrazložio zašto se nije odazvao pozivu Jeremića:

“Ne samo ICTY, nego sva tri tribunala za ratne zločine koja su pozvana, odbila su poziv gospodina Jeremića. Gospodin Jeremić je, kao što to svi znamo, javno rekao da je sazvao ovaj skup kao reakciju na određene presude. To nameće pitanja o temeljnim pravilima o poštivanju vladavine zakona. To nije skup na kojem bi moje sudjelovanje dalo neki značajan doprinos u osudi nečega što je meni drago.”

I američki ambasador, Stephen Rapp,  koji je u State Departmentu zadužen za pitanja ratnih zločina, rekao je za Al Jazeeru da ne ide na sjednicu Generalne skupštine.

Izvori: Al Jazeera i agencije
 


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO