Sindikalna borba za zdravstveno osiguranje

Nešto manje od 15 posto stanovnika bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine nema zdravstvenu knjižicu, a samim tim ni mogućnost obaveznog zdravstvenog osiguranja. U ništa boljoj situaciji nije ni dio radnika kojima poslodavci isplaćuju platu, ali, kažu, ne i doprinose za zdravstveno osiguranje.

Redžep Tufekčić i Željko Knežević zajedno vode sindikalnu bitku. Rade u građevinskim firmama koje su nekada uspješno poslovale širom svijeta.

Knežević se prisjeća kako se tada fino zarađivalo, a sada muku muči sa ovjerom zdravstvene knjižice.

Posljednji put je to mogao u januaru 2012. godine.

„S tim što sam bio bolestan u aprilu, prepravio sam jedinicu u četvrticu. Kada je bolest u pitanju svašta se radi“, kaže Knežević, inače uposlenik GP Bosna.

Dodaje kako su u međuvremenu računi firme blokirani. Plata nema mjesecima, ali radnici rade i nadaju se boljem. No, dešavaju se nezgode na radu, a bolnice žele naplatiti svoju uslugu.

„Tako je bilo u Kantonalnoj bolnici Zenica. Riječ je o radniku koji je ima povredu na radu, pa je 285 maraka došlo na račun firme za naplatu“, rekao je Knežević.

Neosigurani kao problem

U sarajevskoj Hidrogradnji na računu ima novca, uvjeren je Tufekčić. Stižu plate, ali se knjižice, ističe, samo nekada i negdje mogu ovjeriti.

„Čovjek je izgubio i bubreg – sve s potvrdama. Znate, operišu se ljudi, liječe na potvrde. U većini drugih kantona ne može se ovjeriti knjižica“, dodaje on.

U ovom dijelu Bosne i Hercegovine tu je dodatni problem, navodi novinar Al Jazeere Boris Gagić – zdravstveno neosigurane osobe.

„Ovjeriti zdravstenu knjižicu ne može 15 posto stanovnika FBiH. Jednostavno – nemaju je, nisu osigurani, te nemaju pristup obaveznoj zdravstvenoj zaštiti“, navodi Gagić.

Prema podacima federalnog Zavoda iz 2011. obaveznom zdravstvenom zaštitom obuhvaćeno je dva miliona lica od njih 2,33 miliona. Njih više od 330.000 nije osigurano, a među njima je 142.000 osoba sa federalnih službi za zapošljavanje – uglavnom demobiliziranih boraca.

Rizične skupine

U Zavodu naglašavaju kako nikome ne može biti uskraćena osnovna zdravstvena zaštita, prvenstveno trudnicama ili teško oboljelima.

„Ove rizične određene skupine, ako nisu osigurane po nikakvom drugom osnovu, zbrinuli smo ih za liječenje tih oboljenja i troškove za njihovo liječenje moraju snositi kanton ili opština gdje imaju prebivalište“, ističe Jasna Hasić Slijepčević iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Ko od firmi ne uplaćuje redovno doprinose morala bi znati federalna Poreska uprava. Međutim, ne izlazi u javnost sa imenima i dugovima koji su većinom za zdravstveno osiguranje. Hidrogradnja, navodi Tufekčić, samo za zdravstveno osiguranje, duguje tri miliona eura.

„Zar treba čovjek, u mojim godinama, da nema zdravstveno i ne očekuje penziju i ide kao prosjak od ustanove do ustanove?“, pita on.

Dok se o sudbini radnika kojima se zdravstvene knjižice ne ovjeravaju zna u ovdašnjoj javnosti, za probleme neosiguranih lica u posljednje vrijeme čulo se van bh. granica i to kroz filmsko ostvarenje Danisa Tanovića o Nazifu Mujiću i njegovoj teškoj porodičnoj drami.

Izvor: Al Jazeera