Razočarane štediše Ljubljanske banke

Hrvatski i slovenski premijer u ponedjeljek će potpisati memorandum kojim obje strane pristaju da se problem prenesene štednje Ljubljanske banke rješava u okviru sukcesije.
I dok obje strane ističu zadovoljstvo postignutim dogovorom, ima i razočaranih. Posebno nezadovoljni su vlasnici neprenesene štednje, a u četvrtak je postignut dogovor mogao bi se odraziti i na zemlje u regiji prilikom pristupanje Evropskoj uniji, kaže reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.
Milivoje Žugić, avokat je dijela hrvatskih štediša stare Ljubljanske banke, koji više od 20 godina potražuju svoj novac. Za njegove klijente, kaže, u četvrtak potpisani memorandum ne donosi ništa pozitivno.
Dodatno otežana situacija
“Za imaoce ili vlasnike stare neprenesene štednje, to znači svojevrsno ništa, ali rekao bih i manje nego ništa. To je strašno razočaravajuće za te ljude”, kaže Milivoj Žugić, advokat hrvatskih štediša Ljubljanske banke.
Hrvatska je, smatra, na ovaj način ispregovarala samo o potencijalnom rješenju za 260 miliona eura isplaćenih građanima koji su prenijeli štednju. No, vlasnicima neprenesene štednje, koji od stare Ljubljanske banke potražuju više od 160 miliona eura, tvrdi, dodatno je otežala poziciju.
“Ti ljudi traže ne manje od 130 tisuća, su ostavljeni na milost i nemilost da pokušaju u dugotrajnim sudskim postupcima, gdje će njihov protivnik biti stara Ljubljanska banka, pokušaju ishoditi pravomoćnu sudsku presudu i onda se pokušati namiriti iz imovine za koju se ne zna da li uopće postoji”, kaže advokat Žugić.
No, zadovoljan je zato glavni hrvatski pregovarač Zdravko Rogić, koji je od druge polovice prošle godine, o problemu pregovarao sa slovenskim stručnjakom Franceom Arharom.
Dalekosežne posljedice za regiju
“Ja sam jako zadovoljan, to je bilo tema razgovora kolege Arhara i mene, nađeno je rješenje, tužbe su stavljene u mirovanje, bit će pokrenuta ratifikacija i mislim da i jedna i druga strana mogu biti jako zadovoljne”, kaže glavni hrvatski pregovarač.
Ovakav bi dogovor, međutim, mogao imati dalekosežne političke posljedice za zemlje iz regije u procesu pristupanja Evropskoj uniji, smatra politički analitičar Davor Gjenero.
“Postoji mogućnost da će Slovenija u pristupnom periodu uvjetovati otvaranje ili napredak u dijalogu sa Europskom unijom, prije svega za BiH, pristankom na sukcesiju”, kaže Gjenero.
Bosna i Hercegovina je već ranije odbila da se problem rješava u okviru sukcesije, a da bi se rješavao u toj kategoriji, pristanak moraju dati sve zemlje bivše države.
Izvor: Al Jazeera