BiH: Bez rješenja za državnu i vojnu imovinu

Rok za implementaciju Sporazuma o državnoj i vojnoj imovini koji su lideri šest bosanskohercegovačkih političkih partija u martu prošle godine potpisali u Banjoj Luci  ističe u nedjelju.

Bitniji pomak u rješavanju političkog i pravnog haosa u ovoj oblasti nije napravljen.

I dalje se spori oko toga da li će vlasništvo nad tim objektima pripasti državi ili entitetima.

Jedna od zgrada koju je ured visokog predstavnika uvrstio na popis državne imovine je i zgrada koja je u vrijeme Jugoslavije pripadala Savezu komunista.

Socijaldemokratska partija, čije je sjedište upravo u jednom dijelu, vodi se kao pravni nasljednik zgrade. U drugom dijelu zgrade, Vlada Federacije je podstanar i plaća kiriju SDP-u.

‘Neupotrebljiv popis’

S obzirom da je zgrada na popisu državne imovine, mnogi danas postavljaju pitanje ne bi li Vlada Federacije trebala biti vlasnik, a SDP samo podstanar, javila je iz Sarajeva reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

O ovom i sličnim pitanjima već sedam godina raspravlja Komisija za državnu imovinu. Ali, predsjednik te komisije smatra OHR-ov popis neupotrebljivim.

“Vijeće ministara nije razmatralo taj dostavljeni popis koji je napravio OHR, pa prema tome, on može služiti da otprilike znamo koliko je te imovine, ali ima puno nedostataka i nije za upotrebu”, kaže Zvonimir Kutleša, predsjedavajući Komisije za državnu imovinu.

Najpreciznija evidencija se, kaže Kutleša, odnosi na vojnu imovinu. 

“Tu se tačno zna da su to 63 lokacije, tačno se zna koja je imovina nepokretna i to nije problem. Međutim, problem je u ostaloj imovini koja nije vojna imovina.”

Nominalnu vrijednost cjelokupne imovine nije moguće utvrditi, smatra Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu, koji već godinama istražuje ovu oblast.

“Pogled kad vam krene s lijeva na desno, svih pet ili šest objekata su ustavnopravno vlasništvo države, a samo je na jednom, na zgradi Predsjedništva, korisnik i upisani vlasnik – država BiH”, kaže Cero.

Zloupotrebe javnih dobara

Bilo da se nalazi u Sarajevu, Mostaru ili Banjoj Luci – njen titular je država, smatra Cero, kada se poziva na presudu Ustavnog suda.

Zbog brojnih zloupotreba javnih dobara, nezakonitog dodjeljivanja koncesija, kaže, brojni zakonski akti entiteta i države, morat će biti izmijenjeni.

“Tu mislim na cijeli set zakona o koncesijama, jer je u najmanju ruku ironija da država BiH ima komisiju za koncesije, a nije nosilac nijedne koncesije na svojoj imovini”, smatra Cero.

Pod motom općeg interesa, mnogi su objekti ranije izuzeti od zabrane raspolaganja.

Kako presuda Ustavnog suda nije implamentirana, reagirao je OHR.

“Visoki predstavnik je od Komisije za državnu imovinu zatražio da se suzdrži od odobravanja novih izuzeća kako bi osigurali zaštitu interesa države do trenutka kada Parlamentarna skupština BiH regulira pitanje državne imovine u skladu s odlukom Suda”, navode iz OHR-a.

Lideri vladajućih političkih partija godinama ne mogu riješiti pitanje državne i vojne imovine. Na posljednjem sastanku su odlučili da osim postojeće Komisije, oforme novu.

Presuda Ustavnog suda još čeka provođenje, a brojni objekti svoga vlasnika.

Izvor: Al Jazeera