BiH: Pregovori o bescarinskom izvozu u EU

Završen je drugi krug pregovora Bosne i Hercegovine i Evropske komisije (EK) o zahtjevu Sarajeva za povećanje bescarinskog izvoza u Evropsku uniju (EU) ribe, šećera i vina. Bez rezultata, ali se dijalog nastavlja.

Mora biti okončan do 1. jula, kada Hrvatska postaje članica EU. Trenutno je riba jedini proizvod životinjskog porijekla koji Bosna i Hercegovina može izvoziti u Uniju.

Proizvođači dugo negoduju zbog male bescarinske izvozne kvote, izvještava reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Na godišnjem nivou u ribogojilištu u dolini rijeke Neretve proizvodi se do 800 tona pastrmke. Većim dijelom završi na tržištu susjedne Hrvatske.

Konkurentnost i cijene ribe

U Bosni i Hercegovini su stava kako kalifornijska pastrmka koja se izveze čini samo jedan posto od ukupne prodaje na tržištu EU-a.

Obrazlažu kako time ne mogu biti konkurencija proizvođačima ribe u EU. I zato traže ukidanje kvote za plasman u EU.

Veselko Čolak iz Norfisha kaže: “Ako bi se kvote zadržale, mi na evropskom tržištu, pa i u Hrvatskoj, nemamo šta raditi.”

Zbog konkurentnosti i cijene ribe koja se plasira izvan odobrene kvote, “…gdje EU zaračunava nama carinu 8,24 posto”, dodaje Čolak.

Sadašnja bescarinska godišnja kvota za izvoz pastrmke iznosi 60 tona. Vlasti u Bosni i Hercegovini traže njeno povećanje na 5.000 tona. Za šarana sa 130 na 1.000 tona. Jer se samo u Hrvatsku izveze oko 2.000 tona riječne ribe godišnje.

Argumenti s kojima Sarajevo od Brisela traži povećanje izvozne kvote za ribu jednostavno zvuče.

“Sada mi već četiri-pet godina imamo uslove, izvozimo ribu i sadašnja količina kvote je dovoljna za mjesečni izvoz jednog od naših proizvođača”, kaže Dragiša Mekić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Eksperti objašnjavaju da je za priču o kvotama važno ne dirati u velike lobije.

Teško mijenjanje kvota

“Bosna i Hercegovina i ono malo morske ribe što proizvede ona nije te vrste koja je najviše zaštićena lobijima, tako da smo slatkovodnom ribom jako konkurentni i tu treba da očekujemo daljnji napredak”, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) Bosne i Hercegovine.

Napredak se očekuje i pri proizvodnji konzervirane srdele ili inćuna. Umjesto 50 tona, Bosna i Hercegovina nastoji u EU plasirati bez carine 3.000, odnosno 2.000 tona te vrste ribe.

Ali, kvote u Briselu teško se mijenjaju. Proizvođači iz Bosne i Hercegovine nude svima kompromis, stepenasto ublažavanje kvota iz godine u godinu.

Čeka se odgovor, prije svega EK-a.

Izvor: Al Jazeera