Ustavne promjene ušle u saborsku proceduru

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora pripremio je i zastupnicima poslao prijedlogu nacrta ustavnih promjena u Hrvatskoj, a tim bi se izmjenama, između ostalog, trebalo urediti što može biti predmet referendumskog pitanja.

Ubuduće, umjesto 10 posto od ukupnog broja birača, odnosno više od 450.000 potpisa, za raspisivanje referenduma bit će dovoljno prikupiti 200.000 potpisa građana, javlja reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Ovisno od vrste zakona koji se mijenja, bio bi propisan potreban broj glasova birača, pa se za bilo koju buduću promjenu Ustava predlaže moguća promjena samo ako za nju glasa više od 50 posto građana upisanih u popis birača.

Za ostale zakone taj postotak je manji – od 25 do 40 posto od broja upisanih birača, ovisno od njegove važnosti.

Regulirana su i pitanja o kojima se ne može odlučivati referendumom, pa bi to trebalo spriječiti buduće referendume poput posljednje inicijative Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o dvojezičnosti.

U međuvremenu, Stožer je prikupio dovoljan broj potpisa građana za raspisivanje referenduma po postojećim pravilima, a na kojem bi se odlučivalo podržavaju li građani inicijativu da se upotreba manjinskog jezika omogući samo na područjima gdje nacionalna manjina ima više od 50, a ne kao do sada 33 posto populacije.

Protuustavno pitanje

Novinare je, nakon sjednice saborskog odbora, posebno zanimalo mogu li promjene Ustava onemogućiti raspisivanje referenduma o dvojezičnosti, pa je Peđa Grbin, predsjednik tog odbora, odgovorio da takvo pitanje, kako je sada postavljen, čak i bez promjena Ustava, jednostavno nije u skladu s Ustavom i da će zbog toga i „pasti“.

Al Jazeerina Jasmina Kos javlja kako namjera vladajućih i jeste bila da ustavnim promjenama onemogući stavljanje na referendum svakoga pitanja kojima se smanjuju ili ograničavaju ljudska prava, otkazuju međunarodni ugovori te pitanja vezana uz proračun, nacionalnu sigurnost i imenovanaja u Saboru.

Kad je 650.000 potpisa, koliko je za raspisivanje referenduma prikupio Stožer za obranu  hrvatskog Vukovara, Jamisna Kos dodaje kako će oni stići u Sabor „najvjerojatnije i prije nego što su zastupnici budu glasali o izmjenama Ustava“.

Podsjeća i kako je procedura raspisivanja referenduma dugotrajna, pa je primjerice referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice žene i muškarca „čekao na raspisivanje“ pola godine.

Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava, “odrađene” su bez zastupnika HDZ-a koji bojkotiraju sjednice Odbora.

Milanović: Referendum neće proći

Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović prethodno je najavio kako će se „svim pravnim sredstvima“ suprotstaviti mogućem održavanju referenduma o pravima nacionalnih manjina, ustvrdivši kako taj refrendum, dok je on premijer, „neće nikada proći“.

Smatra i kako reakcija Ustavnoga suda u tom slučaju nije potrebna, jer je to puno ozbiljnije pitanje u kojem se radi o „otvorenoj diskriminaciji, pa se ne treba skrivati iza Ustavnog suda“.

„Postoje određene granice preko kojih ne možete tolerirati pritisak na manjine, i to nećemo dopustiti. Hrvatska je 20 godina gradila sustav prava i pozitivne diskriminacije, koji predstavlja društveni konsenzus i nikakvi potpisi me u tome neće obeshrabriti. To smatram lošom i nedobronamjernom inicijativom, kojoj ćemo se suprotstaviti svim pravnim sredstvima“, rekao je Milanović.

I Josipović protiv

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je, također, da referendumsko pitanje koje oko dvojezičnosti predlaže Stožer za obranu hrvatskog Vukovara nije u skladu s Ustavom, ističući da Hrvatska ne bi smjela ići na solucije koje idu na umanjivanje prava nacionalnih manjina.

„Kao prvo treba vidjeti što su u Stožeru prikupili, postoji procedura da se utvrdi broj prikupljenih potpisa. Kao drugo, za utvrđivanje je li određeno pitanje jest u skladu s Ustavom i zakonom ili nije, postoji određena procedura koju treba poštivati. Ako mene pitate, mislim da Hrvatska ne bi smjela ići na solucije koje idu na umanjivanje prava manjina, postoje ustavna načela, i po mome sudu referendum, pa i pitanje kako je postavljeno nije u skladu s Ustavom“, istaknuo je Josipović.

Upitan misli li da bi se o tom pitanju trebao očitovati ustavni sud, što traže Hrvatski laburisti, Josipović je odgovorio da postoji procedura koja se mora poštivati.

Karamarko krivi Vladu

Ustavne promjene koje se odnose na hrvatske regije, referendum, nezastarjevanje teških zločina, komentirao je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekavši kako je Vlada „svojom provokacijom prosječnog čovjeka izazvala ustavne promjene“ vezane uz pitanje ćirilice i Vukovara.

„Da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina poštivao integralno, uključujući i 8. članak, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara ne bi bio prisiljen skupljati potpise i skupiti respektabilan broj njih da bi tražili novi referendum. Vlada je kriva za sve ovo oko Ustava. Oni su digli ruke od gospodarstva, ali stavili ruke na sve ideološke i svjetonazorske probleme i pitanja“, ustvrdio je Karamarko.

Izmjenama Ustava predviđeno je i da saborski zastupnici rade dulje nego do sada, odnosno da im ljetna stanka traje mjesec dana kraće, te da se iz svih članaka izbacuje termin područna samouprava, čime bi zadržavanje samo na pojmovima regionalna i lokalna samouprava otvorila prostor za regionalnu podjelu Hrvatske.

Hrvatski sabor će o ustavnim promjenama glasati 20. prosinca, za izglasavanje je potrebna dvotrećinska većina, a ukoliko do promjena i dođe izmijenjeni Ustav stupa na snagu s prvim danom Nove godine.

Izvor: Al Jazeera i agencije