Učenici u regiji ispod europskog prosjeka

Matematička, znanstvena i čitalačka pismenost 15-godišnjaka u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, prema nedavno provedenom istraživanju, ispod je prosjeka koji su ostvarili učenici u 65 država svijeta.

Testom se utvrđivalo u kojoj su mjeri učenici usvojili znanja i vještine neophodne za nastavak školovanja i uspješnost u budućem profesionalnom životu.

Svake tri godine, od 1997., provodi ga Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U posljednjem istraživanju nisu sudjelovale Makedonija i Bosna i Hercegovina.

Zemlje regije – Srbija, Hrvatska i Crna Gora, ispod prosjeka su kada se radi o obrazovanosti  učenika u odnosu na većinu europskih zemalja. To su rezultati posljednjeg PISA testiranja. 

Obimno gradivo i preopterećenost

Pojedinci u obrazovnom sustavu, obimno gradivo i preopterećenost činjenicama smatraju glavnim ‘krivcima’.

“I kad smo uveli informatiku u obrazovanje, jesmo li nešto izbacili? Sad će i građanski odgoj, sad ćemo zdravstveni odgoj, uvodimo nova i nova gradiva, a ne izbacujemo ništa. Nadalje, mislim da je količina činjenica užasno velika”, tumači Vedran Mornar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
U ministarstvu prosvete Srbije kažu da su,  i pored truda da smanje broj predmeta i gradivo, programi i dalje opterećeni.

“Mi imamo smanjivanje nastavnih sadržaja u određenim predmetima koje je doprinelo do toga da su nam programi rasterećeni, ali imamo sa druge strane povećanje i izbornih predmeta”, objašnjava Ljubiša Antonijević, pomoćnik srbijanskog ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

“2×2 jednako je 4! Možda biste pomislili da ako znate da množite, delite, sabirate i oduzimate, da ste matematički pismeni. E pa, grešite. Za to je potrebno, barem prema PISA testu, nešto više”, javlja reporter Al Jazeere Dušan Hadži Nikolić.

Matematička pismenost zapravo znači kako da se pojedinac koristi znanjima iz matematike u svakodnevnom životu. Iako je Hrvatska na listi u tom smislu bolja od Srbije i Crne Gore, to nije dovoljno za europski prosek.

“Naši učenici, iako su u nekim drugim istraživanjima pokazali da imaju solidna matematička znanja, naprosto ne znaju ta matematička znanja, matematičke alate, da tako kažem, i procese pretočiti u svakodnevne životne situacije i primijeniti ih u nekom konktekstu koji ih okružuje”, kaže Michelle Braš Roth, nacionalna projekt menadžerica za PISA-u u Hrvatskoj. 

Srbiju, iako joj treba dodatna godina školovanja da bi u bodovima stigla zemlje OECD-a u matematičkoj pismenosti , posebno brine zaostatak na polju čitalačke pismenosti.

Promjena sustava težak proces

“Učenje u bilo kojem školskom predmetu je zasnovano na sposobnosti, na veštinama čitanja, da radite sa različitim tekstovima, uključujući udžebničke tekstove, to je veština čitanja”, objašnjava Dragica Pavlović Babić, nacionalna koordinatorica za PISA test u Srbiji.

Bez toga, po ocjenama PISA stručnjaka, učenici u Srbiji su praktično nesposobni školovati se na valjan način. Velik broj predmeta i  dosadašnje faktografsko učenje očigledno su teški. Novi pristup učenju treba olakšati i poboljšati kvalitetu obrazovanja, ali za to treba vremena.

“Nema jednostavnog recepta niti brzog rešenja, mi ne treba da se spremimo da budemo bolji na testu već treba da radimo da unapredimo ceo sistem već da unapredimo, da tako kažem, kvalitet proizvoda koji sistem pravi”, tumači Pavlović Babić.

Promjena sustava je dugotrajan i težak proces, koji podrazumijeva edukaciju nastavnika, unaprijeđenje okruženja i ukupnog  pristupa učenju i obrazovanju,  kako bi se došlo do toga da se zemlje regije, poslije nekog idućeg PISA testa, mogu svrstati unutar prosjeka zadovoljavajućih.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Mito i korupcija sve su izraženiji u prosvjeti Srbije. To pokazuju podaci Agencije za borbu protiv korupcije na čiju je adresu ove godine stiglo stotinjak prijava o zloupotrebama u školstvu. Riječ je o tri puta više prijava – nego prošle godine.

Osim obaveznog ispita iz maternjeg jezika i matematike, učenici osnovnih škola polagat će i kombinirani test iz pet društvenih i prirodnih predmeta.

15 Dec 2013
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO