Pola mandata Vlade RH – uspjesi i promašaji
Točno dvije godine prošlo je otkako je lijevo orijentirana Vlada preuzela vlast u Hrvatskoj nakon što su građani ukazali povjerenje Kukuriku koaliciji i njihovom Planu 21.
Nakon dvije godine broj nezaposlenih se povećao, ali je, kako tvrde analitičari, uveden red u javne financije. Međutim, kažu i da Hrvatsku ne čeka optimistična budućnost.
Na Zavodu za zapošljavanje svaki je peti radno sposobni građanin Hrvatske. Iduće godine, sudeći prema procjenama, bit će ih još i više.
„Nema u mojim godinama – ništa. Godinu i četiri mjeseca tražim posao, a imam 25 godina radnog staža. Sad sam ni za mirovinu, ni za raditi“, žali se Zagrepčanka Marica.
Do posla možda još i teže dolaze mladi, pa se mlada Zagrepčanka Mia žali kako „svi traže tri do pet godina iskustva, a za one koji su tek izašli s fakulteta to postaje nemoguć uvjet za ispunjavanje“.
Obećali bolji život
Prije točno dvije godine obećanje o boljem životu za hrvatske građane stizalo je od aktualne koalicijske Vlade.
„Idemo na posao. Možemo i pogriješiti, ali ne smijemo stajati, ne smijemo iznevjeriti sve ljude koji su nam dali dobru ljudsku vjeru i koji očekuju velike stvari od nas. Ne smijemo ih iznevjeriti“, rekao je, nakon što je pobijedio na izborima u prosincu 2011. godine, Zoran Milanović.
Danas sami priznaju da su iznevjerili kada je riječ o brzini kojom Hrvatska ide naprijed, no i dalje vjeruju kako se kreću u pravom smjeru.
„Pokazuju se neki pozitivni trendovi koji bi sljedeće godine mogli dati ipak malo više optimizma i neke pomake“, optimistična je potpredsjednica Vlade, Milanka Opačić.
No, oporba ne misli tako i traži prijevremene izbore.
„Ova je Vlada neuspješna na žalost svih građana i itekako to osjećaju. Upravo zato su i oni sami svjesni da će na idućim izborima morati otići. Nadamo se da će to biti što je prije moguće“, poručuje Željko Reiner iz HDZ-a.
Za razliku od prijašnjih HDZ-ovih Vlada analitičari priznaju Kukuriku koaliciji uvođenje reda u javne financije. Iako uz opiranje, dobre rezultate donijela je fiskalizacija koja je uvela reda u plaćanje gotovinom.
Analitičari oprezni
Predstečajnom nagodbom, uvođenjem zakonskih rokova i reprogramima poreznih dugova smanjena je nelikvidnost, građanima koji su za režije i komunalije dugovali do 266 eura bez provođenja ovrhe otpisan je dug, a lakše će disati i oni koji su digli kredit u švicarcima i čija je kamata posljednjih godina vrtoglavo rasla, javlja Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny, pak, tvrdi da to nije dovoljno i upozorava kako najvažnije pokretanje strukturnih reformi koje bi rasteretile državni sektor i pokrenule privatni još nisu pokrenute.
„Pet godina smo u recesiji, povećavaju se problemi u privatnom sektoru, a država nije učinila ništa da bi se restrukturirala, da bi se smanjio utjecaj države na ekonomske procese i da bi se približila ekonomskim modelima koji dominiraju u EU“, ukazuje Novotny.
Iako najavljivane u dvogodišnjem mandatu ove Vlade izostale su veće investicije, hrvatski BDP je već osmi kvartal za redom u minusu, a rupa u proračunu dosegla je više od 2,5 milijarde eura.
Sve je veći i javni dug koji je premašio pet posto BDP-a, što za Hrvatsku znači ulazak u proceduru prekomjernog deficita Europske unije koja od Hrvatske traži da u tri godine stabilizira državne financije, smanji proračunske rashode i visinu javnog duga.
Izvor: Al Jazeera