Ivanov krivi Grčku za stagnaciju Makedonije

Makedonija nije članica NATO-saveza, nije ni počela pregovore za članstvo u Europskoj uniji, a na istim pozicijama bila je i 2009. godine na početku mandata predsjednika države Đorga Ivanova koji se posljednji put obratio u Sobranju u ovom mandatu.

Predsjednik Ivanov Grčku vidi kao glavnog krivca za status quo i predlaže da Ujedinjeni narodi izvrše pritisak na Atenu kako bi poštovala presudu Međunarodnog suda pravde.

Prije dvije godine donesena je presuda po kojoj Grčka mora poštovati Privremeni sporazum od 1995. između dvije zemlje, te ne smije blokirati ulazak Makedonije u NATO koji se trebao dogoditi još 2008. godine.

Iako je presuda neobvezujuća, Ivanov se poziva na nju i poručuje kako su „stvoreni uvjeti da se zatraži od Vijeća sigurnosti provedba presude Međunarodnog suda pravde“.

Bez albanskih poslanika

Godišnjem obraćanju predsjednika Ivanova nisu prisustvovali ministri Albanci, ali ni albanski poslanici iz opozicije koji najavljuju kako neće podržati njegov drugi mandat.

„Govor predsjednika u odlasku još jedanput je potvrdio stav Demokratske unije za integraciju (DUI) da je za Makedoniju vrijeme da ima predsjednika izabranog konsenzusom“, kaže Nedžat Jakupi, poslanik DUI-ja.

Iz vladajuće VMRO DPMNE kažu da će tek u veljači odlučiti hoće li će opet stati iza Đorga Ivanova.

„Još je rano da se o tome govori. Potrebno je da se naprave procjene i provedu procedure u partijskim organima i među individualcima koji su zainteresirani. I kad dođe vrijeme, da se odluka donese“, navodi Antonio Milošoski, poslanik VMRO DPMNE.

Opozicija proziva Ivanova da je „devalvirao“ funkciju predsjednika države.

„Odlučio je svih ovih pet godina da bude dirigiran daljinskim upravljačem Vlade Makedonije. Đorge Ivanov nije riješio ključna pitanja koja muče građane i državu – kriminal i korupciju, politizovano sudstvo i pritiske na medije“, ukazuje Igor Ivanovski, poslanik Socijademokratskog saveza.

Građani podijeljeni

Građani o mogućoj novoj kandidaturi Ivanova misle različito, pa jedni govore kako je „odličan i zato se treba kandidirati za još jedan mandat“, dok drugi ocjenjuju da je „veoma slab – na početku se nije uopće pokazao, a sada tako-tako“.

„Kao predsjednik države bio je veoma fleksibilan i dozvolio je da cijela vlast bude u rukama premijera i ministara, i to mi se ne dopada. Inače, kao čovjeka i predsjednika ga poštujem“, priznaje jedan stanovnik Skoplja.

Makedonija će o novom predsjedniku odlučivati na proljeće, a reporterka Al Jazeere Milka Smilevska javlja kako se očekuje da će u kampanji za predstojeće predsedničke izbore glavne teme biti rešavanje makedonsko-grčkog spora zbog imena zemlje i euroatlanske integracije.

Za legitimne izbore na biračkim mjestima mora se pojaviti najmanje 40 posto upisanih birača.

Izvor: Al Jazeera