U Hrvatskoj više od 360.000 nezaposlenih

Hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić ocijenio je u utorak kako je više od 360.000 prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje realna slika hrvatske ekonomije, koja radna mjesta gubi godinama, te je najavio da će taj broj rasti i u idućim mjesecima.
“To smo i predviđali, da će sa završetkom turističke sezone, odnosno povratkom sezonaca u mjesta boravka, rasti nezaposlenost”, izjavio je on novinarima komentirajući najnovije podatke HZZ-a, po kojima broj nezaposlenih trenutačno iznosi 360.293, javlja Hina.
“Broj nezaposlenih i dalje će rasti, a bit će najveći krajem veljače iduće godine – to je realna slika hrvatske ekonomije i njezina sezonskog karaktera. Nema čarobnog štapića i to se ne može promijeniti preko noći”, dodao je Mrsić.
“To je slika naše ekonomije, gubimo radna mjesta godinama. Ali, sigurno nećemo izgubiti još 100.000 radnih mjesta, kako neki predviđaju, jer će se otvarati nova radna mjesta u turističkoj djelatnosti, a očekujemo i da će se pokrenuti gospodarstvo, građevina i prerađivačka industrija”, kaže Mrsić.
Mjere ne otvaraju radna mjesta
Pravi efekt smanjenja nezaposlenosti uslijedit će kad nam bruto društveni proizvod bude iznad dva posto kroz dva ili tri tromjesječja, no i tada će trebati pričekati barem šest mjeseci za vidljivi pad broja nezaposlenih, ističe Mrsić.
Sadašnji veliki broj nezaposlenih Mrsić ne vidi kao poraz mjera aktivne politike zapošljavanja, jer, kako je rekao, te mjere ionako ne otvaraju radna mjesta.
One, kaže, služe da se građanima, u vrijeme kad nema posla i radna mjesta se ne otvaraju, omogući samozapošljavanje i stjecanje godine dana radnog iskustva.
“Od njih ne treba očekivati da će smanjiti broj nezaposlenih, nego će u krizi omogućiti da ljudi steknu neka druga zanimanja s kojima će se moći zaposliti”, dodaje Mrsić, napominjući da je mjeru rada bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. volontiranje za 1.600 kuna, odnosno 209 eura) koristilo oko 15.000 mladih, od kojih je više od 60 posto našlo posao nakon godinu dana.
Sredstva za mjere povećana
“Bez te godine dana ne bi ga mogli naći”, ustvrdio je.
Aktivne mjere ne treba gledati kao zamjenu za zapošljavanje, jer nemamo sredstva kojima bi mogli zamjeniti otvaranje novih radnih mjesta, ističe Mrsić, naglašavajući da su sredstva za te mjere u ovoj godini povećana za preko pola milijarde kuna (65,5 milijuna eura).
U idućoj godini, rekao je, predviđeno je još više novca, “temeljem sredstava iz europskog socijalnog fonda”.
Govoreći o strukturi prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, Mrsić ističe da je mnogo onih koji nikad nisu bili u evidenciji.
“To nam govori da su nezaposleni prepoznali vrijednost aktivnih mjera politike zapošljavanja i prijavili se kako bi koristili određene potpore (samozapošljavanje, rad bez zasnivanja radnog odnosa)”, ocijenio je Mrsić, dodavši kako je vidljivo usporavanje trenda povratka na burzu rada iz radnog odnosa.
Izvor: Agencije