Obiteljskim zakonom lakše do posvojenja
Hrvatska bi iduće godine trebala dobiti novi Obiteljski zakon, odnosno najveću izmjenu tog zakonskog akta do sada, u kojem će nove odredbe, među ostalim, biti vezane i uz posvajanje, jer se sustav proteklih godina pokazao kao spor i neučinkovit.
U Hrvatskoj se na godinu posvoji stotinjak djece, a koliko je postupak posvojenja djeteta dugotrajan i mukotrpan najbolje znaju oni koji su kroz njega prošli.
Za Dianu Topčić-Rosenberg trajao je dvije godine, a nakon što je supruga i nju Centar za socijalnu skrb registrirao kao potencijalne posvojitelje u potragu za djetetom, kao i drugi, morali su krenuti sami.
Zvali su jedan po jedan od ukupno 80 centara za socijalnu skrb, koliko ih ima u Hrvatskoj, no kažu kako je sve prepušteno njima.
„Imate plan zvanja, pa svaka dva mjeseca zovete, svaki puta ponovno dokazujete kako ste divni, i krasni, i šarmantni, i mili, ovakvi ili onakvi… I to je, zapravo, jako teško, emocionalno beskrajno naporno, ponižavajuće, jer se nitko drugi ne mora iznova dokazivati i dokazivati“, žali se Diana Topčić-Rosenberg.
Registar posvojitelja i djece
Izrada umreženog državnog registra posvojitelja, ali i djece, to bi trebala promijeniti.
Svaki centar za socijalnu skrb u Hrvatskoj, uz samo jedan klik mišem, moći će vidjeti tko su potencijalni posvojitelji i koja su djeca spremna za posvojenje.
U hrvatskim domovima smješteno je 754 djece, njih 961 živi u udomiteljskoj obitelji, no samo 252 djeteta imaju sve potrebne papire za posvajanje.
Posvojitelje teže pronalaze djeca starija od 10 godina, djeca s poteškoćama u razvoju i ona koja dolaze iz višebrojnih obitelji.
„Ako gledamo da tu obitelj ne razdvajamo, onda ćemo vrlo teško naći posvojitelje. Mislim da bi tu trebalo ići na neki polumodel. Znači, da manju djecu damo u posvojenje, ali da dogovorimo s obitelji koje su ih primile da, ipak, ostanu u kontaktu“, predlaže Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih.
Novost je da će sud moći ukinuti prava bioloških roditelja, ako procijeni da ne obavljaju roditeljske dužnosti.
Do sada je bilo dovoljno da roditelj jednom u tri mjeseca ostvari kontakt s djetetom.
Uvodi se i institut prilagođavanja, koji traje šest mjeseci, a unutar kojeg centar mora odlučiti jesu li posvajatelji i dijete kompatibilni.
HDZ očekivano protiv
No, oporbeni HDZ boji se da bi to potencijalnim posvajateljima omogućilo olako odustajanje od djece.
„Ne postoji ograničenje koliko se puta dijete može vratiti iz obitelji. Seljakat će ih se iz jednog probnog smještaja u drugi. To je posebno problem za stariju djecu. I sve to nije u interesu djeteta“, upozorava Martina Banić, saborska zastupnica HDZ-a.
S druge strane, HNS, stranku vladajuće koalicije, brine položaj jedne skupine potencijalnih posvojitelja, koji su, kako kažu, diskriminirani.
„Pravo na status posvojenja u Hrvatskoj imaju gotovo svi, osim zajednički muškarca i žene koji žive u izvanbračnoj zajednici. Ovdje se, dakle, ako ne dopunimo zakon, a vjerujem da hoćemo, radi o diskriminaciji izvanbračnih zajednica“, ukazuje Sonja Koning, saborska zastupnica HNS-a.
Izmjenama Obiteljskog zakona pravo na posvajanje nisu dobili istospolni parovi.
Izvor: Al Jazeera