Goražde: Ni nakon 18 godina optužnica nema

Prema podacima Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi od 2004. do ožujka 2013. godine u Bosni i Hercegovini je procesuirano 214 slučajeva ratnih zločina. 235 osoba je osuđeno na ukupno 2.262 godine zatvora. 

 

Unatoč tome, više od 1.300 slučajeva ratnih zločina i dalje čeka procesuiranje. U istočnobosanskom gradu Goraždu, koji je bio pod gotovo četverogodišnjom opsadom vojske Republike Srpske, do danas nitko nije odgovarao za granatiranje i snajpersko djelovanje protiv civila.  

 

Goražde danas, jedan od brojnih bosanskohercegovačkih gradova na Drini. A drugačije je izgledalo tijekom rata. Grad je bio pod opsadom gotovo 1.300 dana. Hrane, vode i lijekova bilo je samo u ograničenim količinama.

 

 

”Iako je bilo proglašeno zaštićenom zonom Ujedinjenih naroda, Goražde je od 1992. do 1995. godine bilo izloženo gotovo svakodnevnom granatiranju vojske Republike Srpske”, javlja reporter Al Jazeere Harun Karčić.

 

Relikvije prošlosti vidljive su doslovno na svakom koraku. Od teškog oružja iz kojeg se nekada pucalo na grad, do neobnovljenih zgrada punih gelera. 

 

Osamnaest godina nakon završetka rata, nije podignuta nijedna optužnica za opsadu i granatiranje grada. 

 

”Sigurno da je iznenađujuće i da to ljuti svakog preživjelog stanovnika Goražda jer je neko ko je pretrpio takvu vrstu agresije, takvu vrstu nasilja nad ljudskim životom normalno da reaguje i da očekuje da to bude procesuirano’, kaže Semija Kuljuh, predsjednica Kantonalnog suda u Goraždu.’

 

Abduselam Sijerčić, jedan od poznatijih branitelja grada, kantonalno tužiteljstvo smatra najodgovornijim za to.

 

”Naravno da je kantonalno tužilaštvo najodgovornije za to jer oni su trebali u tom smislu pokrenuti postupak pa neka to ide dalje na viši nivo. Uglavnom, oni su raspolagali sa svim dokumentima koje smo im dostavljali tokom opsade grada’, kaže Abduselam.’

 

Kantonalni tužitelj potvrđuje kako nitko nije optužen za taj zločin, ali dodaje da je taj predmet prebačen državnom sudu.

 

“Nije niko optužen, ali što se tiče tog predmeta, taj predmet je prihvačen od strane državnog tužilaštva kao ‘vrlo osjetljiv’ predmet i državno tužilaštvo već ima taj predmet nekih 6, 7 godina i SIPA radi po tom predmetu”, otkriva kantonalni tužitelj Mirsad Bilajac.

 

 

Denis Džidić iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN) dulje vrijeme istražuje ratne zločine. Smatra da je ipak problem broj sudaca.

 

”Za Goražde je poznata situacija da oni u stvari imaju određen problem sa kadrovima, naime Kantonalni sud u Goraždu ima samo četiri sudije koje su zaposlene stalno. Samim tim, predmet ratnog zločina, ukoliko se radi o protvorskom predmetu, ne bi mogao biti obrađen u Kantonalnom sudu obzirom da ne postoji dovljan broj sudija”, kaže Džidić.

 

S tim se ne slaže predsjednica Kantonalnog suda. ”Ovaj broj sudija u Kantonalnom sudu u Goraždu je ukupno četiri. U večini predmeta, dakle u svim predmetima ratnih zločina, sudi tročlano viječe. Mi imamo kapacitet, i po broju i po kvalitetu, i iskustvu, i znanju, i profesionalno, da sudije Kantonalnog suda odgovore tom zadatku”, tvrdi Semija Kuljuh.

 

Dok sudski čekić ne oglasi početak prvog suđenja za granatiranje Goražda i dok se odgovornost prebacuje s jedne institucije na drugu, ovakvi i slični spomenici ubijenim civilima ovog grada bit će jedina duševna satisfakcija za njihove obitelji.