Pupovac: Teška vremena odnosa Srba i Hrvata

Pupovac smatra da isticanje poruke "nećemo ćirilicu" predstavlja tešku poruku samu po sebi, koja istovremeno znači i "nećemo Srbe" (AP)

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i zastupnik u Hrvatskom saboru, Milorad Pupovac, rekao je, komentirajući završnicu procesa u vezi tužbe i protutužbe Hrvatske i Srbije za genocid, zakazanu za 3. ožujak, kako dolaze teška vremena za hrvatsko-srpske odnose pa i za Srbe u Hrvatskoj.

“Sve će ovisiti o tome što će se tih nekoliko dana govoriti na sudu i u javnosti i koliko će ti govori poslužiti kao medij zagađivanja javnosti”, rekao je Pupovac za B92, prenosi Tanjug.

Reagirajući na prosvjede protiv ćirilice u Vukovaru, predsjednik SNV-a je istaknuo kako je situacija vrlo ozbiljna, zbog toga što se vodi kampanja u kojoj se “demonizira ćirilično pismo, u kojoj se stigmatiziraju Srbi i u kojoj se obnavljaju ratna sjećanja i ratna retorika”.

Komentirajući ponašanje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je držala vlast u Vukovaru kada je donesen statut i kada je uvedena dvojezičnost, a čiji predstavnici, kako javlja Tanjug, predvode prosvjede za ukidanje ćirilice, Pupovac je naveo da je očigledno došlo do preokreta u političkom životu HDZ-a.

‘Nećemo ćirilicu znači i nećemo Srbe’

“Povezali su se s krugovima u političkom životu i s pojedinim krugovima u crkvi, koji idu ”desnije” u razumijevanju stvari”, rekao je Pupovac ističući da reći “nećemo ćirilicu” predstavlja tešku poruku samu po sebi, koja istovremeno znači i “nećemo Srbe”.

On je podsjetio da ovakva poruka dolazi svega nekoliko mjeseci nakon što je Hrvatka ušla u EU, što je, kako je ocijenio, strašna poruka. Govoreći o reakciji Bruxellesa povodom situacije vezane za ćirilicu, Pupovac navodi da nije iznenađen.

“Bruxelles nije šutio, on se oglasio prije nekoliko mjeseci na ovu temu, rekavši da to nije problem Bruxellesa, argumentujući kako to ne spada u pitanje višejezičnosti. Očigledno je da je neko u Bruxellesu nesposoban za viđenje i za tumačenje problema”, smatra Pupovac te ističe da u ovoj situaciji Bruxelles treba prvi reagirati.

Govoreći o potezu hrvatskog nogometaša Josipa Šimunića u kome, kako javlja Tanjug, propagira ustaštvo, Pupovac je istaknuo da to kod njega osobno izaziva potrebu da reagira i zahtijeva odgovornost za “veličanje ustaštva i za vrijeđanje žrtava genocida”.

“Prvo je da reagiramo, a drugo da pošaljemo poruku svima u Hrvatskoj, uključujući i građane srpske nacionalnosti, da ovo ne smije biti razlog za strah, nego razlog za prosvjed, mobilizaciju protiv ovakvog šokantnog, necivilizacijakog istupanja”, rekao je Pupovac te naveo da je Šumunićev potez kod pripadnika manjinske zajednice izazvao ogromnu zabrinutost. 

Pusić: Uvjet za povlačenje tužbi “dramatičan” pomak oko nestalih

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u petak da je hrvatska vlada još spremna razgovarati sa Srbijom o povlačenju međusobnih tužbi za genocid pred najvišim europskim sudom, ali samo ako se ostvari “dramatičan” pomak u vezi s otkrivanjem sudbine nestalih u Domovinskom ratu. 

“Partnerima iz Srbije rekli smo kako mogu vrlo lako osigurati da sjednemo za stol i odlučimo što ćemo s tužbama ako osiguraju podatke o nestalima”, rekla je Pusić u intervjuu za Media servis, prenosi Hina.

Hrvatska već dugo otkrivanje sudbine još 1674 nestalih i zatočenih osoba u ratu od 1991. do 1995., suđenja za ratne zločine i povrat ukradenog hrvatskog kulturnog blaga postavlja kao glavne uvjete za moguće povlačenje hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije pred Europskim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu.

Iako se na sva tri problema “nešto pomaklo” i “nešto radi”, Pusić je istaknula da je potrebno učiniti puno više u vezi sa sudbinom nestalih.

Odbacila Dačićeve ocjene

“Tu bi se treba dogoditi dramatičan pomak. Radi se o ljudskim sudbinama i ta je tema preznačajna i preljudska, za sve ostalo možemo tražiti rješenja kasnije”, ustvrdila je šefica hrvatske diplomacije.

Srbijanski premijer Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da bi sudski epilog uzajamnih tužbi Srbije i Hrvatske za genocid bio najbolje rješenje jer bi se tako taj problem prestao politizirati.

Pusić je odbacila njegovu ocjenu da Hrvatska nije sposobna za ozbiljne, povijesne korake, dok je Srbija pokazala hrabrost i spremnost za povlačenje tužbe.

“Hrvatska nema posebne potrebe za hrabrošću, ali ima potrebe za podacima o nestalima”, odgovorila mu je Pusić u intervjuu.

Usmena rasprava u povodu uzajamnih tužbi za genocid Hrvatske i Srbije trebala bi se pred ICJ-em održati početkom ožujka iduće godine. Zagreb tvrdi da je nad hrvatskim narodom od 1991. do 1995. počinjen zločin genocida, što Beograd odbacuje i u protutužbi tvrdi da je oslobodilačka akcija hrvatskih snaga Oluja 1995. “izvanredan primjer takvog ponašanja”.

Izvor: Agencije