Rasprave o referendumu sve glasnije

Rasprave u Hrvatskoj, potaknute raspisivanjem referenduma o braku kao zajednici muškarca i žene, ne prestaju.

Na pitanja poput treba li različitosti u društvu poticati ili spriječiti ili je li brak ljudsko pravo ili nije, dvije zagrebačke obitelji različito gledaju.

Jedna od njih će za tri dana zaokružiti ‘za’, a druga ‘protiv’. Ista zemlja, isti grad, ali dva potpuno različita, nepomirljiva načina razmišljanja.

Dvije prosječne hrvatske obitelji, s dva potpuno različita pogleda na svijet. Obje kažu – na referendumu o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, glasovat će po svojoj savjesti.

Suprotstavljena mišljenja

“Ja dolazim iz obitelji samohrane majke i bez obzira koliko meni mama uvijek govorila da me voli i za oca i za majku, ali uvijek je meni falila ta figura oca. Meni nije trebala još jedna majka. Meni je trebao otac”, objašnjava Matej Čuljak.

“Odrasla sam uz majku, oca i brata. Danas sam supruga i majka i smatram da ne treba djeci uskraćivati pravo da odrastaju uz oca i majku”, kaže Linda Čuljak.

Inicijativa ‘U ime obitelji’ prikupila je potpise i referendum je raspisan. No, oni koji će glasovati ‘protiv’ kažu da, iako im je neprihvatljivo da se o ljudskim pravima odlučuje referendumom, izići će na birališta.

“Mislim da to Ustav ne treba rješavati, da je to već riješeno zakonom, ali mislim kad ima tu institucija i pojedinaca koje inzistiraju na tome da uđe, naš glas je protiv i želimo da se on čuje”, smatra Damir Lapuh.

“To apsolutno jesu ljudska prava. To nije samo pravo na brak, na nasljeđivanje, na posjete u bolnicama. To je pravo da hodaš ulicom zagrljen s osobom koju voliš”, kaže Mirta Majerić.

Obitelj koja će glasovati ‘za’ kaže da je ustavna definicija braka samo početak onoga za što se bore.

“Institucija braka vuče i neke druge stvari za sobom. Zato što mi želimo zaštititi i samu djecu jer to vuče danas-sutra i posvajanje djece, a ja smatram da dijete treba imati pravo i na oca i na majku”, kaže Linda Čuljak.

I oni koji će glasovati protiv razmišljaju o svijetu kojeg ostavljaju svom djetetu.

Rasprave sve glasnije

“Ovo radimo i zbog našeg djeteta, želimo da živi u jednoj slobodnoj zemlji, slobodoumnoj, u kojoj se neće razlike ni primjećivati, ako je tako moguće”, kaže pak Damir Lapuh.

Na referendum će biti potrošeno više od šest milijuna eura, iz državnog proračuna, da bi se u Ustav ugradila definicija koja već postoji u Obiteljskom zakonu, javlja reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

“Ako 700 tisuća ljudi uplaćuje za nešto novac, mislim da je sasvim u redu da se taj novac potroši na nešto što bismo mi htjeli i željeli”, smatra Matej Čuljak.

“Mislim kakvih 47 milijuna kuna?! Sam taj čin, pa da košta i nula kuna, je već degradirajući za te ljude”, mišljenja je pak Mirta Majerić.

Rasprave o referendumu postaju sve glasnije. No, jedino mjesto na kojem argumenti vrijede su birališta, na kojem se 1. prosinca prvi put u Hrvatskoj odlučuje na inicijativu građana o promjenama Ustava.

Izvor: Al Jazeera