Jednoglasno izmijenjen ‘zakon o švicarcima’

Sabor je jednoglasno usvojio zakon prema kojem će kamata na stambene kredite u švicarskim francima biti smanjena na 3,23 posto (Pixsell)

Hrvatski sabor danas je jednoglasno, sa 101 zastupničkim glasom izmijenio Zakon o potrošačkom kreditiranju, kolokvijalno zvan ‘zakon o švicarcima’ slijedom čega bi od početka iduće godine za stambene kredite u švicarskim francima vrijedila niža kamata od 3,23 posto

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da je Hrvatska narodna banka (HNB) utvrdila prosječnu ponderiranu kamatnu stopu u 13-godišnjem razdoblju od 2000. do 2013. na stambene kredite vezane uz švicarski franak (4,62 posto).

Kad se ta kamata umanji za 30 posto, dolazi se do kamate od 3,23 posto.

Takav iznos kamate vrijedio bi dok vrijede izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja veće od 20 posto, rekao je Lalovac. Naglasio je i kako se troškovi novog izračuna ne smiju prebaciti na korisnike kredita.

I oporba za, ali uz kritike

“HDZ pozdravlja smanjenje kamata na ‘švicarce’, no pita hoće li se na sličan način pomoći građanima koji imaju kredite u eurima, odnosno u kunama, a koji su, također socijalno ugroženi”, rekla je Martina Dalić, koja je prije glasovanja o vladinu amandmanu najavila suzdržanost HDZ-a.

I HDSSB (Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje) smatra da se premalo brinulo za kredite u eurima i kunama.

Bilo je prostora da se slično učini i za druge vrste kredita koje građani plaćaju, smatra Dražen Đurović (HDSSB), nezadovoljan ulogom koju je u pregovorima o ‘švicarcima’ imao Hrvatski sabor.

“Ispada, sve se dogovorilo, a onda dolazi na Sabor koji je glasačko tijelo koje će potvrditi dogovor Hrvatske narodne banke, Hrvatske udruge banaka i Ministarstva financija, odnosno Vlade”, rekao je Đurović.

Kamata od 3,23 posto je veliki uspjeh Vlade i ministra financija, ocijenio je nezavisni Damir Kajin, dodajući da bi bilo bolje da je i niža.

Korisnici kredita u “švicarcima”, njih 55.800, nije profitiralo, ali im je otplata olakšana, naglasio je Kajin, suglasan da se može razgovarati i o kunskim, odnosno kreditima u eurima, kao i o tome zašto su kamate u Hrvatskoj veće nego u Italiji ili Austriji.

Izvor: Agencije


Reklama